Portal javne nabave

Sudjelovanje u izradi DoN-a i sukob interesa

 Ovo Ministarstvo je mišljenja da se prethodno opisana situacija ne bi mogla podvesti pod odredbe o sukobu interesa iz članka 76. ZJN 2016 (osim u slučaju da između predstavnika naručitelja u smislu članka 76. stavka 2. ZJN 2016 i tih gospodarskih subjekata postoji izravno ili neizravno, financijski, gospodarski ili bilo koji drugi osobni interes koji bi se mogao smatrati štetnim za njihovu nepristranost i neovisnost u okviru postupka, a osobito: 1. ako predstavnik naručitelja istodobno obavlja upravljačke poslove u gospodarskom subjektu, ili 2. ako je predstavnik naručitelja vlasnik poslovnog udjela, dionica odnosno drugih prava na temelju kojih sudjeluje u upravljanju odnosno u kapitalu toga gospodarskog subjekta s više od 0,5 %.), već da su na istu primjenjive odredbe članka 199. i 254. stavak 1. točka 6. ZJN 2016.
 
Podredno, ukazuje se da i u slučajevima kada se ne radi o sukobu interesa u smislu članka 76. ZJN 2016, ali se radi o takvim odnosima predstavnika naručitelja i gospodarskih subjekata koji bi mogli biti prijeporni u pogledu sukoba interesa, naručitelji bi trebali preispitati slučaj i postupati na primjeren način s ciljem otklanjanja sumnje u postojanje sukoba interesa osoba koje su na bilo koji način uključene u pripremu i provedbu postupka javne nabave.
 
Članak 199. ZJN 2016 propisuje da ako je natjecatelj, ponuditelj ili gospodarski subjekt koji je povezan s natjecateljem ili ponuditeljem na bilo koji način bio uključen u pripremu postupka nabave, javni naručitelj je obvezan poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurao da sudjelovanje tog natjecatelja ili ponuditelja ne naruši tržišno natjecanje. Mjere uključuju prosljeđivanje relevantnih informacija drugim natjecateljima i ponuditeljima koje su bile razmijenjene u okviru sudjelovanja natjecatelja ili ponuditelja u pripremi postupka nabave ili koje su proizašle iz takvog sudjelovanja te određivanje primjerenih rokova za dostavu ponuda. Natjecatelj ili ponuditelj koji je prethodno sudjelovao u pripremi postupka može biti isključen iz postupka samo ako se na drugi način ne može osigurati obvezno poštovanje načela jednakog tretmana. Prije isključenja javni naručitelj mora omogućiti natjecatelju ili ponuditelju da dokaže da njihovo sudjelovanje u pripremi postupka nabave ne može narušiti tržišno natjecanje. Zaključno, javni naručitelj obvezan je mjere poduzete sukladno odredbama ovoga članka dokumentirati u izvješću o postupku javne nabave.
 
Članak 254. ZJN 2016, koji taksativno navodi tzv. fakultativne razloge za isključenje gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave, u stavku 1. točki 6. propisuje da javni naručitelj može isključiti gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave, ako se narušavanje tržišnog natjecanja, zbog prethodnog sudjelovanja gospodarskog subjekta u pripremi postupka nabave, kako je navedeno u članku 199. ZJN 2016, ne može ukloniti drugim, manje drastičnim mjerama.
 
Slijedom navedenog, ovo Ministarstvo je mišljenja da je provedba prethodnog savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima o nacrtu dokumentacije o nabavi sukladno članku 198. ZJN 2016 svakako jedna od mjera iz članka 199. stavka 2. ZJN 2016 budući da se primjenom tog instituta prosljeđuju relevantne informacije svim zainteresiranim gospodarskim subjektima i prije formalnog početka postupka javne nabave. U tom smislu naručitelj bi trebao voditi računa da u okviru toga drugim subjektima proslijedi sve važne informacije koje su bile razmijenjene u okviru sudjelovanja natjecatelja ili ponuditelja u pripremi postupka nabave ili koje su proizašle iz takvog sudjelovanja, koje možda nisu sastavni dio dokumentacije o nabavi, a potencijalno bi mogle dovesti u prednost gospodarske subjekte koji su sudjelovali u pripremi postupka.
 
Dodatno, promjene, odnosno dorade tehničke specifikacije, kriterija za odabir gospodarskih subjekata te kriterija za odabir ponude isključivo od strane službi naručitelja kako bi se omogućilo sudjelovanje što većeg broja gospodarskih subjekata na tržištu (promjene in favorem poticanja što šireg tržišnog natjecanja) bi se mogle smatrati odgovarajućim mjerama. Nadalje, jedna od mjera bila bi određivanje primjerenih rokova za dostavu ponuda, što bi u konkretnom slučaju značilo određivanje rokova koji su duži od minimalnih rokova propisanih zakonom kako bi se ostavilo dovoljno vremena zainteresiranim gospodarskim subjektima (koji nisu sudjelovali u izradi dokumentacije) za pripremu njihovih ponuda.
 
Svrha odredbi ZJN 2016 (kojim su u nacionalno pravo prenesene odredbe relevantnih EU direktiva u području javne nabave) je omogućiti sudjelovanje što većeg broja gospodarskih subjekata u postupku javne nabave, pa tako i onih koji su sudjelovali u pripremi postupka, ali pod ključnim uvjetom da takvo postupanje ne smije narušiti načela javne nabave, posebice načelo jednakog tretmana i tržišnog natjecanja. Sukladno tome, svrha mjera koje naručitelj mora poduzeti je onemogućavanje posjedovanja „povlaštenih informacija“ od strane gospodarskih subjekata koji su sudjelovali u pripremi postupka, bilo da se radi o dodatnim informacijama koje drugim subjektima uopće nisu bile dostupne, ili su pristup određenim informacijama imali ranije nego drugi subjekti.
16.07.2019