Mišljenja 2018.

S aspekta Zakona o javnoj nabavi i provedbenih propisa istoga Zakona nema zapreke da ponuditelj dostavi zbirno jamstvo za ozbiljnost ponude ili zbirno jamstvo za uredno ispunjenje ugovora za više grupa predmeta nabave.
Ako naručitelj u dokumentaciji o nabavi propiše dostavu pojedinačnog jamstva za svaku grupu predmeta nabave, a ponuditelj dostavi jedno zbirno jamstvo za sve grupe za koje podnosi ponude, prema mišljenju ovoga Ministarstva, sukladno načelima javne nabave, to ne bi smio biti razlog odbijanja navedenih ponuda. 

Sukladno članku 260. stavku 1. ZJN 2016, europska jedinstvena dokumentacija o nabavi (ESPD) je ažurirana formalna izjava gospodarskog subjekta, koja služi kao preliminarni dokaz umjesto potvrda koje izdaju tijela javne vlasti ili treće strane, a kojima se potvrđuje da taj gospodarski subjekt:
1. nije u jednoj od situacija zbog koje se gospodarski subjekt isključuje ili može isključiti iz postupka javne nabave (osnove za isključenje),
2. ispunjava tražene kriterije za odabir gospodarskog subjekta (uvjeti sposobnosti),
3. ispunjava objektivna pravila i kriterije određene za smanjenje broja sposobnih natjecatelja, ako je primjenjivo.
Također, sukladno članku 7. stavku 1. točki 3. Pravilnika, ponuda između ostaloga sadrži i popunjeni ESPD obrazac. ESPD obrazac ponuditelji dostavljaju u ponudi kao preliminarni dokaz umjesto dokaza sposobnosti, osim u slučajevima koji su izrijekom propisani Pravilnikom (člankom 7. stavcima 6. i 7.), kada dostava ESPD obrasca nije obvezna, odnosno kada se umjesto ESPD obrasca dostavljaju traženi dokumenti kojima se dokazuje ispunjavanje kriterija za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta. Dokaze sposobnosti (ažurirane popratne dokumente), ponuditelj koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu dostavlja na zahtjev naručitelja sukladno članku 263. stavku 1. ZJN 2016, u primjerenom roku, ne kraćem od pet dana od zahtjeva naručitelja, a ne u ponudi. U tom smislu mišljenja smo da je nezakonito traženje naručitelja u dokumentaciji o nabavi, kojim se od ponuditelja uz ESPD obrazac traži i dostava dokaza sposobnosti, neovisno o tome omogućuje li se ponuditeljima dostava istih u jednoj od ponuda za neku od grupa predmeta nabave.
Dakle, dokazi sposobnosti traže se naknadno, prije donošenja odluke o odabiru od ponuditelja koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu. Ako je isti ponuditelj uspješan u više grupa te su kriteriji za odabir gospodarskog subjekta isti, cijenimo da je dovoljno dostaviti jedan primjerak dokaza za sve grupe.
 

Člankom 251. stavkom 1. ZJN 2016 propisano je da je naručitelj obvezan isključiti gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave ako utvrdi da je gospodarski subjekt koji ima poslovni nastan u Republici Hrvatskoj ili osoba koja je član upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili ima ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora toga gospodarskog subjekta i koja je državljanin Republike Hrvatske pravomoćnom presudom osuđena za jedno ili više kaznenih djela navedenih u podtočkama a) do f) istoga stavka.
Stoga smo mišljenja da nije utemeljeno navedeno traženje naručitelja prema kojem bi osoba koja nije član upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili koja nema ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora toga gospodarskog subjekta, morala dokazivati nekažnjavanost za kaznena djela pobrojana u članku 251. ZJN 2016.
 

Člankom 20. stavkom 10. Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave propisano je da Izjavu iz članka 265. stavka 2. u vezi s člankom 251. stavkom 1. ZJN 2016 može dati osoba po zakonu ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta za gospodarski subjekt i za sve osobe koje su članovi upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili imaju ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora gospodarskog subjekta. U tom smislu mišljenja smo da osoba ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta može navedenu izjavu dati bez poimeničnog nabrajanja navedenih osoba koje su članovi upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili imaju ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora gospodarskog subjekta. 

Sukladno članku 260. stavku 1. ZJN 2016, europska jedinstvena dokumentacija o nabavi  je ažurirana formalna izjava gospodarskog subjekta, koja služi kao preliminarni dokaz umjesto potvrda koje izdaju tijela javne vlasti ili treće strane, a kojima se potvrđuje da taj gospodarski subjekt: 1. nije u jednoj od situacija zbog koje se gospodarski subjekt isključuje ili može isključiti iz postupka javne nabave (osnove za isključenje), 2. ispunjava tražene kriterije za odabir gospodarskog subjekta (uvjeti sposobnosti), 3. ispunjava objektivna pravila i kriterije određene za smanjenje broja sposobnih natjecatelja, ako je primjenjivo.
U tom smislu ponuditelj kao sastavni dio ponude dostavlja ESPD obrazac kao preliminarni dokaz umjesto navedenih potvrda. Dokaze sposobnosti (ažurirane popratne dokumente), ponuditelj koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu, dostavlja na zahtjev naručitelja sukladno članku 263. stavku 1. ZJN 2016, u primjerenom roku, ne kraćem od pet dana od zahtjeva naručitelja, a ne u ponudi.
Člankom 263. stavkom 1. ZJN 2016 propisano je da je javni naručitelj obvezan prije donošenja odluke u postupku javne nabave velike vrijednosti, a u postupcima javne nabave male vrijednosti može, od ponuditelja koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu zatražiti da u primjerenom roku, ne kraćem od pet dana, dostavi ažurirane popratne dokumente u skladu s pododjeljkom 2. i 4. ovoga odjeljka, osim ako već posjeduje te dokumente.
Ako ponuditelj, iako nije obvezan, u ponudi dostavi dokumente kojima dokazuje da ne postoje osnove za isključenje, odnosno da ispunjava kriterije za odabir gospodarskog subjekta, na samom je naručitelju da u svakom konkretnom slučaju ocijeni jesu li dostavljeni dokumenti valjani odnosno sukladni uvjetima i zahtjevima iz dokumentacije o nabavi.
Dakle, naručitelj će u odnosu na najpovoljnijeg ponuditelja postupiti na način propisan člankom 263. stavkom 1. ZJN 2016, u kojem slučaju ne smije tražiti dostavu popratnih dokumenata ako iste već posjeduje, jer su dostavljeni u ponudi, pod uvjetom da su isti valjani odnosno sukladni uvjetima i zahtjevima iz dokumentacije o nabavi.
Treba napomenuti da će, kada su u pitanju dokumenti propisani člankom 265. stavkom 1. ZJN 2016 (izvadak iz kaznene evidencije; potvrda porezne uprave i izvadak iz sudskog registra), a vezano za odredbu članka 20. stavka 9. Pravilnika o dokumentaciji i ponudi u postupcima javne nabave, prema kojoj se oborivo smatra da su dokazi iz članka 265. stavka 1. ZJN 2016 ažurirani ako nisu stariji od dana u kojem istječe rok za dostavu ponuda ili zahtjeva za sudjelovanje, u pravilu, navedeni dokumenti biti stariji, odnosno smatraju se ažuriranima u smislu navedene odredbe Pravilnika samo ako je datum izdavanja isti kao i datum na koji istječe rok za dostavu. 

Člankom 20. stavkom 3. Pravilnika propisano je da se smatra da naručitelj posjeduje ažurirane popratne dokumente ako istima ima izravan pristup elektroničkim sredstvima komunikacije putem besplatne nacionalne baze podataka na jeziku iz članka 280. stavka 2. ZJN 2016 ili putem EOJN RH.
Člankom 4. stavkom 1. ZJN 2016 propisano je da je naručitelj u primjeni istoga Zakona u odnosu na sve gospodarske subjekte obvezan poštovati načelo slobode kretanja robe, načelo slobode poslovnog nastana i načelo slobode pružanja usluga te načela koja iz toga proizlaze, kao što su načelo tržišnog natjecanja, načelo jednakog tretmana, načelo zabrane diskriminacije, načelo uzajamnog priznavanja, načelo razmjernosti i načelo transparentnosti. Stavkom 3. istoga članka Zakona propisano je da je naručitelj obvezan primjenjivati odredbe istoga Zakona na način koji omogućava učinkovitu javnu nabavu te ekonomično i svrhovito trošenje javnih sredstava. Prema tome, na naručitelju je da u postupcima javne nabave, pa tako i u postupku pregleda i ocjene ponuda kao njegovom dijelu, poštuje načelo učinkovitosti i ekonomičnosti, što znači da postupa što je moguće jednostavnije, bez odgode i uz što manje troškova, ali tako da se utvrde sve činjenice i okolnosti bitne za donošenje odluke u postupku javne nabave.
U tom smislu, ako naručitelj već posjeduje ažurirane popratne dokumente na način da istima ima izravan pristup elektroničkim sredstvima komunikacije putem besplatne nacionalne baze podataka, u skladu s člankom 20. stavkom 3. Pravilnika, bilo bi protivno navedenim načelima tražiti od ponuditelja određeni dokument ili dokumente koje već posjeduje na Zakonom propisan način.
Drugim riječima, naručitelj bi sam trebao izvršiti uvid u sudski, obrtni ili drugi odgovarajući registar na internetskoj stranici, umjesto da traži izvadak od ponuditelja.
 

Člankom 20. stavkom 9. Pravilnika propisano je da se oborivo smatra da su dokazi iz članka 265. stavka 1. ZJN 2016 ažurirani ako nisu stariji od dana u kojem istječe rok za dostavu ponuda ili zahtjeva za sudjelovanje. Dokazi iz članka 265. stavka 1. ZJN 2016 su:
1. izvadak iz kaznene evidencije ili drugog odgovarajućeg registra ili, ako to nije moguće, jednakovrijedni dokument nadležne sudske ili upravne vlasti u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta, odnosno državi čiji je osoba državljanin, kojim se dokazuje da ne postoje osnove za isključenje iz članka 251. stavka 1. ovoga Zakona,
2. potvrda porezne uprave ili drugog nadležnog tijela u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta kojom se dokazuje da ne postoje osnove za isključenje iz članka 252. stavka 1. Zakona,
3. izvadak iz sudskog registra ili potvrdu trgovačkog suda ili drugog nadležnog tijela u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta kojim se dokazuje da ne postoje osnove za isključenje iz članka 254. stavka 1. točke 2. Zakona.
Prema tome, navedena odredba članka 20. stavka 9. Pravilnika ne odnosi se na izjavu o nekažnjavanju, kao niti na ostale izjave propisane člankom 265. stavkom 2. ZJN 2016.
 

Sukladno članku 401. stavku 1. ZJN 2016, pravo na žalbu ima svaki gospodarski subjekt koji ima ili je imao pravni interes za dobivanje određenog ugovora o javnoj nabavi, okvirnog sporazuma, dinamičkog sustava nabave ili projektnog natječaja i koji je pretrpio ili bi mogao pretrpjeti štetu od navodnoga kršenja subjektivnih prava. Dakle, pored pravnog interesa za dobivanje određenog ugovora o javnoj nabavi, okvirnog sporazuma, dinamičkog sustava nabave ili projektnog natječaja, žalitelj mora dokazati da je pretrpio ili da bi mogao pretrpjeti štetu od navodnoga kršenja subjektivnih prava, pa su uvjeti za žalitelja određeni kumulativno.
Neovisno o fazi postupka javne nabave u kojoj se izjavljuje žalba žalitelj mora dokazati postojanje pravnog interesa za dobivanje određenog ugovora o javnoj nabavi, okvirnog sporazuma, i sl., te da je pretrpio ili bi mogao pretrpjeti štetu od navodnoga kršenja njegovih subjektivnih prava.
Pravo na žalbu na odluku o odabiru ima ponuditelj koji je podnio valjanu ponudu te koji uz to osporava valjanost ponude odabranog ponuditelja odnosno svih ponuda koje su ocijenjene valjanima, a rangirane su ispred žaliteljeve. Također, pravo na žalbu na odluku o odabiru ima i ponuditelj čija ponuda nije ocijenjena valjanom, ako isti osporava ocjenu naručitelja o nevaljanosti njegove ponude te koji uz to osporava valjanost ponude odabranog ponuditelja ili čija bi ponuda, na temelju kriterija za odabir ponude, bila najpovoljnija.
 

Člankom 6. stavcima 1. do 4. Pravilnika propisano je da naručitelj u dokumentaciji o nabavi određuje je li cijena ponude promjenjiva ili nepromjenjiva. Promjenjiva cijena je cijena koja se tijekom trajanja ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma može mijenjati, a nepromjenjiva cijena je cijena koja tijekom trajanja ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma ostaje nepromijenjena. Ako je cijena ponude promjenjiva naručitelj mora u dokumentaciji o nabavi odrediti način i uvjete izmjene cijene.
Pitanje propisivanja cijene kao nepromjenjive, na način da se ponuditelj drži ponuđene cijene u slučajevima kada se ista poveća na tržištu, bez uvećanja iste sukladno povećanju cijene na tržištu, nije predmet propisa o javnoj nabavi, već drugih propisa kojima je regulirano pitanje ravnopravnosti ugovornih strana i razmjernosti ugovornih obveza.
 

Člankom 198. stavcima 3. i 4. ZJN 2016 propisano je da je prije pokretanja otvorenog ili ograničenog postupka javne nabave za nabavu radova ili postupka javne nabave velike vrijednosti za nabavu robe ili usluga, javni naručitelj obvezan opis predmeta nabave, tehničke specifikacije, kriterije za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta, kriterije za odabir ponude i posebne uvjete za izvršenje ugovora staviti na prethodno savjetovanje sa zainteresiranim gospodarskim subjektima u trajanju od najmanje pet dana. Nakon provedenog savjetovanja javni naručitelj obvezan je razmotriti sve primjedbe i prijedloge zainteresiranih gospodarskih subjekata, izraditi izvješće o prihvaćenim i neprihvaćenim primjedbama i prijedlozima te ga objaviti na internetskim stranicama.
Člankom 10. Pravilnika o planu nabave, registru ugovora, prethodnom savjetovanju i analizi tržišta (NN br. 101/17) propisan je sadržaj Izvješća o provedenom prethodnom savjetovanju sa zainteresiranim gospodarskim subjektima. Stavkom 1. točkom 7. Pravilnika o planu nabave, registru ugovora, prethodnom savjetovanju i analizi tržišta propisano je da navedeno izvješće sadrži i tekst primjedbe ili prijedloga, bez navođenja podataka o gospodarskom subjektu, a točkom 8. da isto izvješće sadrži i odgovor naručitelja na primjedbu ili prijedlog (prihvaća se/djelomično se prihvaća/ne prihvaća se). U slučaju neprihvaćanja primjedbe ili prijedloga, naručitelj je obvezan u izvješću kratko obrazložiti razloge neprihvaćanja.
Člankom 11. istoga Pravilnika propisana je obveza objave izvješća o provedenom prethodnom savjetovanju sa zainteresiranim gospodarskim subjektima, u strojno čitljivom obliku, u EOJN RH, najkasnije na dan objave poziva na nadmetanje.
ZJN 2016 u Dijelu šestom (Prekršajne odredbe), članku 443., ne predviđa prekršajnu sankciju za naručitelja koji ne objavi i ne odgovori na upit koji mu je poslan u okviru savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima.

Gospodarski subjekt može tijekom postupka javne nabave, ako isti slijedi nakon prethodnog savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima, koristiti zakonsku mogućnost propisanu člankom 202. ZJN 2016 (uputiti naručitelju zahtjev za dodatne informacije, objašnjenja ili izmjene u vezi s dokumentacijom za nadmetanje), na koji zahtjev je naručitelj obvezan odgovoriti bez odgode, odnosno najkasnije tijekom šestog/četvrtog dana prije roka određenog za dostavu zahtjeva za sudjelovanje ili ponuda, ako je zahtjev dostavljen naručitelju pravodobno.
Gospodarski subjekt može izjaviti i žalbu u odnosu na činjenicu propuštanja naručitelja da valjano odgovori na pravodobno dostavljeni zahtjev za dodatne informacije, objašnjenja ili izmjene u vezi s dokumentacijom za nadmetanje. Također, gospodarski subjekt može izjaviti žalbu tijekom postupka javne nabave i u odnosu na druge okolnosti, sukladno člancima 406. do 414. ZJN 2016.

Člankom 9. stavkom 9. Pravilnika propisano je da nakon okončanja prethodnog savjetovanja naručitelj smije izmijeniti prethodno objavljeni opis predmeta nabave, tehničke specifikacije, kriterije za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta, kriterije za odabir ponude i posebne uvjete za izvršenje ugovora pod uvjetom da te izmjene nisu značajne.
S obzirom na obvezni sadržaj dokumentacije o nabavi (opis predmeta nabave, tehničke specifikacije, kriterije za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta, kriterije za odabir ponude i posebne uvjete za izvršenje ugovora) koji je naručitelj obvezan objaviti u okviru prethodnog savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima prije početka otvorenog ili ograničenog postupka javne nabave, mišljenja smo da pitanje podataka koji se odnose na model propisanog postupka sklapanja okvirnog sporazuma ne predstavlja obvezni sadržaj dokumentacije o nabavi koji naručitelj mora objaviti u okviru prethodnog savjetovanja, pa smo mišljenja da niti izmjena podataka o modelu okvirnog sporazuma kojeg naručitelj namjerava sklopiti ne predstavlja bitnu izmjenu koja bi zahtijevala ponovljeni postupak savjetovanja. 

Prvotno napominjemo da sukladno članku 20. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstva i drugih središnjih tijela državne uprave (NN 93/16 i 104/16) u vezi s člankom 436. ZJN 2016, ovo Ministarstvo nije nadležno za tumačenje Opće uredbe o zaštiti podataka ni Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN br. 42/18).
 
Nadalje, ovo Ministarstvo je mišljenja da je, sukladno članku 6. stavku 1. točki (e) u svezi sa stavkom 3. Opće uredbe o zaštiti podataka, obrada podataka od strane naručitelja u postupcima javne nabave zakonita te u tom smislu nije potrebno postavljati dodatne zahtjeve u dokumentaciji o nabavi. Naime, ZJN 2016 preuzima pravnu stečevinu EU u području javne nabave te se cijeni da je obrada podataka koji se traže u postupcima javne nabave nužna „za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade“, tj. naručitelja.