Portal javne nabave

Mišljenja 2017.

Može li naručitelj kao dokaz tehničke i stručne sposobnosti gospodarskog subjekta tražiti potvrde o urednom izvršenju ugovora za robe ili usluge?
Člankom 259. ZJN 2016 propisano je da naručitelj može odrediti uvjete tehničke i stručne sposobnosti kojima se osigurava da gospodarski subjekt ima potrebne ljudske i tehničke resurse te iskustvo potrebno za izvršenje ugovora o javnoj nabavi na odgovarajućoj razini kvalitete, a osobito zahtijevati da gospodarski subjekt ima dovoljnu razinu iskustva, što se dokazuje odgovarajućim referencijama iz prije izvršenih ugovora.
Sukladno članku 268. stavku 1. točkama 2. i 3. ZJN 2016, tehnička i stručna sposobnost gospodarskog subjekta može se, između ostalog, dokazati popisom glavnih isporuka robe izvršenih u godini u kojoj je započeo postupak javne nabave i tijekom tri godine koje prethode toj godini te popisom glavnih usluga pruženih u godini u kojoj je započeo postupak javne nabave i tijekom tri godine koje prethode toj godini. Popis sadržava vrijednost robe ili usluga, datum te naziv druge ugovorne strane.
Dakle, kao dokaz o uredno izvršenim uslugama Zakon predviđa navođenje vrijednosti usluga, datuma te naziva druge ugovorne strane, ali ne i dostavu potvrde druge ugovorne strane. Međutim, u slučaju postojanja sumnje u istinitost podataka dostavljenih od strane gospodarskog subjekta, naručitelj može, sukladno članku 264. stavku 4. ZJN 2016, dostavljene podatke provjeriti kod druge ugovorne strane koja ima saznanja o relevantnim činjenicama.
Da li se izuzeće propisano člankom 30. stavkom 1. točkama 5. i 6. ZJN 2016 odnosi na usluge pravnog zastupanja i savjetovanja stranaka od strane odvjetnika u postupcima arbitraže ili mirenja i u Republici Hrvatskoj, odnosno u postupku pred sudovima, tribunalima ili tijelima javne vlasti i u Republici Hrvatskoj, i da li se u konkretnom slučaju pod pojmom „država članica“ ima tretirati i Republika Hrvatska ili sve ostale države članice izuzev Republike Hrvatske?
Člankom 30. stavkom 1. točkama 5. i 6. ZJN 2016, propisano je da se isti Zakon ne primjenjuje na ugovore o javnoj nabavi za usluge pravnog zastupanja stranaka od strane odvjetnika u arbitraži ili mirenju u državi članici, trećoj zemlji ili pred međunarodnom instancijom arbitraže ili mirenja, ili u postupku pred sudovima, tribunalima ili tijelima javne vlasti u državi članici ili trećoj zemlji ili pred međunarodnim sudovima, tribunalima ili institucijama te na usluge pravnog savjetovanja koje odvjetnik pruža tijekom pripreme bilo kojeg od navedenih postupaka ili ako postoji konkretna naznaka i velika vjerojatnost da će pravna stvar na koju se savjet odnosi postati predmet takvih postupaka.
S obzirom na to da je člankom 3. točkom 4. ZJN 2016 definiran pojam „država članica“, a to je država članica Europske unije, mišljenja smo da su ugovori o javnoj nabavi za usluge pravnog zastupanja stranaka od strane odvjetnika i usluge pravnog savjetovanja koje odvjetnik pruža sukladno odredbi članka 30. stavka 1. točka 6. ZJN 2016, izuzeti od primjene Zakona, neovisno o tome pruža li odvjetnik te usluge u Republici Hrvatskoj ili u nekoj drugoj članici Europske unije.
Mora li naručitelj stranom društvu, koje nije ponuditelj u postupku javne nabave, dostaviti zapisnik o javnom otvaranju ponuda prije izvršnosti odluke o odabiru, a sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN br. 25/13, 85/15)?
Člankom 282. stavkom 6. ZJN 2016 propisana je obveza javnog naručitelja da sastavi zapisnik o javnom otvaranju ponuda. Nadalje, stavkom 9. istog članka propisano je da je zapisnik o otvaranju ponuda javni naručitelj obvezan odmah uručiti svim ovlaštenim predstavnicima ponuditelja nazočnima na javnom otvaranju, a ostalim ponuditeljima zapisnik se dostavlja na njihov pisani zahtjev, osim ako je zapisnik javno objavljen.
Također člankom 55. ZJN 2016 propisano je kako odredbe propisane za tajnost podataka u postupcima javne nabave ne dovode u pitanje primjenu drugih odredaba zakona, posebice onih koje se odnose na objavljivanje obavijesti o dodjeli ugovora te na sadržaj odluka i zapisnika koje naručitelj dostavlja gospodarskim subjektima te odredaba posebnih propisa, posebice onih kojima se uređuje pravo na pristup informacijama.
Slijedom svega iznesenog, cijenimo kako se zapisnik o javnom otvaranju ponuda u postupku javne nabave ne smatra tajnim podatkom u smislu ZJN 2016.
Postoji li mogućnost sklapanja ugovora o javnoj nabavi u smislu članka 33. stavka 1. toč. 1., 2. i 3. ZJN 2016 između Republike Hrvatske odnosno državnih tijela Republike Hrvatske te Grada Zagreba i Zagrebačkog holdinga d.o.o., kao naručitelja i trgovačkog društva APIS IT d.o.o., javnog naručitelja u smislu istoga Zakona, kojem su osnivači dva javna naručitelja: Republika Hrvatska i Grad Zagreb, kao ponuditelja?
Iz dostavljenih podataka razvidno je da je trgovačko društvo APIS IT d.o.o. osnovano Društvenim ugovorom iz 2005. godine, od strane Republike Hrvatske (51%) zastupane po Vladi Republike Hrvatske i Grada Zagreba (49%), radi obavljanja poslova razvoja i podrške ključnim informacijskim sustavima Republike Hrvatske i Grada Zagreba te razvoja i očuvanja potrebnih registara podataka na temelju kojih će se bazirati funkcioniranje moderne elektronički podržane uprave. Pod poslovima razvoja usluga, aplikacija, sadržaja i tehničko-tehnološke podrške koje će obavljati APIS IT d.o.o. spadaju i poslovi razvoja i udomljavanja informacijskih sustava i aplikacija TDU:  Informacijski sustav Carinske uprave (točka 7.2.2. Ugovora o osnivanju).
ZJN 2016 u članku 33. stavku 1. propisuje uvjete za izuzeće od primjene Zakona o javnoj nabavi u slučaju kada se takvi ugovori o javnoj nabavi sklapaju između subjekata u javnom sektoru. U tom smislu, isti Zakon ne primjenjuje se na ugovore o javnoj nabavi koje javni naručitelj dodjeljuje drugoj pravnoj osobi ako:
1. nad tom pravnom osobom javni naručitelj samostalno ili zajedno s drugim javnim naručiteljima obavlja kontrolu sličnu onoj koju provodi nad svojim poslovnim jedinicama,
2. pravna osoba pod kontrolom obavlja više od 80 % svojih djelatnosti u izvršavanju zadataka koje joj je povjerio jedan ili više javnih naručitelja koji nad njome provode kontrolu ili koje su joj povjerile druge pravne osobe nad kojima jedan ili više tih javnih naručitelja provode kontrolu, i
3. nema izravnog udjela privatnog kapitala u pravnoj osobi pod kontrolom, osim sudjelovanja privatnog kapitala koje je obvezno na temelju odredaba posebnog zakona, u skladu s osnivačkim Ugovorima, a koji nema značajke kontroliranja i blokiranja i koji ne vrši odlučujući utjecaj na tu pravnu osobu.
U dopisu se navodi da su ispunjeni uvjeti propisani u ZJN 2016, odnosno da Republika Hrvatska i Grad Zagreb obavljaju nad trgovačkim društvom APIS IT d.o.o. kontrolu sličnu onoj koja se provodi nad poslovnim jedinicama, da društvo APIS IT d.o.o. obavlja više od 80 % svojih djelatnosti u izvršavanju zadataka koje mu je povjerio jedan ili više javnih naručitelja koji nad njime provode kontrolu ili koje su mu povjerile druge pravne osobe nad kojima jedan ili više tih javnih naručitelja provode kontrolu te da u APIS IT d.o.o. nema izravnog udjela privatnog kapitala.
Slijedom navedenog, uzimajući u obzir podatke iz vašeg dopisa, a pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti iz članka 33. stavka 1. točaka 1. do 3. ZJN 2016, mišljenja smo da se predmetni Zakon ne primjenjuje na ugovore o javnoj nabavi koje neki od navedenih javnih naručitelja koji nad APIS IT d.o.o. obavljaju kontrolu u smislu odredbe iz točke 1. stavka 1. članka 33. ZJN 2016 ili pravnih osoba nad kojima jedan ili više tih javnih naručitelja provodi kontrolu, dodjeljuje pravnoj osobi APIS IT d.o.o.
Mora li naručitelj u dokumentaciji o nabavi navesti razloge isključenja koje će primijeniti u postupku javne nabave te može li naručitelj naplatiti jamstvo za ozbiljnost ponude ukoliko gospodarski subjekt na zahtjev naručitelja dostavi ažurirane dokumente, ali njima ne dokaže ispunjavanje zahtijevanih uvjeta?
ZJN 2016 u člancima 251. i 252. propisuje razloge zbog kojih je naručitelj obvezan isključiti gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave, dok u članku 254. ZJN 2016 propisuje razloge koje može koristiti za isključenje gospodarskih subjekata. Dokumentacija o nabavi mora biti jasna, precizna, razumljiva i nedvojbena te se izrađuje na način da sadrži sve podatke koji gospodarskom subjektu omogućavaju izradu zahtjeva za sudjelovanje i ponuda. Sukladno članku 264. stavku 1. ZJN 2016, naručitelj navodi u dokumentaciji o nabavi potvrde, dokumente, izjave i druga dokazna sredstva kojima gospodarski subjekt dokazuje nepostojanje osnova za isključenje te ispunjavanje kriterija za odabir gospodarskog subjekta.
Iako Zakonom nije izrijekom propisana obveza naručitelja da u dokumentaciji o nabavi navede razloge isključenja koje će primijeniti u postupku javne nabave, mišljenja smo da bi naručitelj ipak morao unaprijed upoznati gospodarske subjekte s tim razlozima, pogotovo uzevši u obzir odredbe članka 264. stavka 1. ZJN 2016 koje ga obvezuju da propiše dokazna sredstva kojima gospodarski subjekt dokazuje nepostojanje osnova za isključenje.
ZJN 2016 u članku 214. stavku 1. točki 1. propisuje slučajeve za koje se može zahtijevati jamstvo za ozbiljnost ponude, a to su: odustajanje ponuditelja od svoje ponude u roku njezine valjanosti, nedostavljanje ažuriranih popratnih dokumenata sukladno članku 263. ovoga Zakona, neprihvaćanje ispravka računske greške, odbijanje potpisivanja ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma ili nedostavljanje jamstva za uredno ispunjenje ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma ako okvirni sporazum obvezuje na sklapanje i izvršenje.
Mišljenja smo da slučaj u kojem gospodarski subjekt na zahtjev naručitelja dostavi ažurirane dokumente, ali njima ne dokaže ispunjavanje zahtijevanih uvjeta, nije slučaj za naplatu jamstva predviđen člankom 214. stavkom 1. točkom 1. ZJN 2016.
 
Postoji li sukob interesa u smislu članka 76. ZJN kada je član Fakultetskog vijeća istovremeno i član Upravnog vijeća gospodarskog subjekta?
 
Član Fakultetskog vijeća istovremeno je i član Upravnog vijeća gospodarskog subjekta koji planira provesti postupak javne nabave, a za predmet nabave za koji bi fakultet kao ponuditelj sudjelovao  u tom postupku.
Utvrđivanje činjenice je li Fakultetsko vijeće upravno, upravljačko i nadzorno tijelo Fakulteta nije u nadležnosti Uprave za politiku javne nabave sukladno članku 436. ZJN 2016, međutim, ukoliko je odgovor na to pitanje potvrdan, tada se njegovi članovi smatraju predstavnikom naručitelja iz članka 76. stavka 2. točke 1. ZJN 2016.
S obzirom na naprijed navedeno te da odredbe članka 76. stavka 1. ZJN 2016, između ostalog, propisuju da sukob interesa između naručitelja i gospodarskog subjekta obuhvaća situacije kada predstavnici naručitelja, koji su uključeni u provedbu postupka javne nabave ili mogu utjecati na ishod tog postupka, imaju, izravno ili neizravno, financijski, gospodarski ili bilo koji drugi osobni interes koji bi se mogao smatrati štetnim za njihovu nepristranost i neovisnost u okviru postupka, a osobito ako predstavnik naručitelja istodobno obavlja upravljačke poslove u gospodarskom subjektu, mišljenja smo da bi se u konkretnom slučaju radilo o sukobu interesa u smislu ZJN 2016 (ukoliko je Fakultetsko vijeće upravno, upravljačko i nadzorno tijelo Fakulteta) tim više što bi član Upravnog vijeća spomenutog gospodarskog subjekta (ujedno i član Fakultetskog vijeća) trebao biti u timu koji bi radio na projektu za koji bi postupak javne nabave proveo taj isti gospodarski subjekt kao naručitelj.
Tko su „sudionici“ u pojedinom postupku javne nabave kojima je naručitelj obvezan dostaviti sve odluke koje donosi u postupcima javne nabave sukladno članku 301. stavku 5. ZJN 2016?
 
Članak 301. stavak 5. ZJN 2016 propisuje da je javni naručitelj obvezan sve odluke koje donosi u postupcima javne nabave dostaviti sudionicima putem EOJN RH neposredno svakom pojedinom sudioniku ili javnom objavom.
Sudionicima javne nabave se smatraju svi oni gospodarski subjekti odnosno ponuditelji koji su pravodobno dostavili zahtjeve za sudjelovanje ili ponude u postupku javne nabave.
 
Kako se određuju rokovi za sektorske naručitelje u postupcima javne nabave male vrijednosti?
 
Određivanje rokova za sektorske naručitelje propisano je člancima 372. – 376. ZJN 2016, a člankom 335. stavkom 2. propisano je da ako nije drukčije propisano dijelom trećim Zakona, koji se odnosi na sklapanje ugovora o javnoj nabavi za sektorske naručitelje, sektorski naručitelj primjenjuje odgovarajuće odredbe dijela drugog ovog Zakona, odnosno dijela Zakona koji se odnosi na sklapanje ugovora o javnoj nabavi za javne naručitelje.
S obzirom na navedeno, u postupcima javne nabave male vrijednosti za sektorske naručitelje primjenjuju se odredbe propisane člankom 236. ZJN 2016.
 
Je li prilikom provođenja postupaka javne nabave gospodarski subjekt koji je registriran u sudskom registru za skupljanje, pročišćavanje i opskrbu vodom  te uklanjanje otpadnih voda dužan postupati sukladno odredbama članka 341. ZJN 2016?
 
U odredbama članaka 339. do 345. ZJN 2016 određene su sektorske djelatnosti. Sektorski naručitelji su naručitelji u smislu članka 7. stavka 1.  ZJN 2016, koji obavljaju jednu ili više djelatnosti navedenih u člancima od 339. do 345. ZJN 2016, među kojima su i djelatnosti u području vodoopskrbe. Odredba članka 341. stavka 1. točke 1. ZJN 2016. propisuje da su iste djelatnosti: 1. pružanje fiksnih mreža ili upravljanje fiksnim mrežama namijenjenih pružanju usluge javnosti u vezi s proizvodnjom, prijenosom ili distribucijom pitke vode i 2. isporuka pitke vode takvim mrežama.
Sukladno članku 335. stavku 1. ZJN 2016, dio treći Zakona primjenjuje sektorski naručitelj kada nabavlja robu, radove ili usluge za potrebe obavljanja sektorske djelatnosti. Stavak drugi istog članka Zakona određuje da ako nije drugačije propisano dijelom trećim Zakona, sektorski naručitelj primjenjuje odredbe dijela drugog istog Zakona. 
Na koji način naručitelj dokazuje da će imati osigurana sredstva i mora li čekati s donošenjem odluke o odabiru do trenutka kada će imati osigurana sredstva te može li javni naručitelj donijeti odluku o odabiru bez da ima osigurana sredstva ili saznanja da će imati osigurana sredstva, a  u ugovor unijeti odgodni uvjet stupanja na snagu ugovora do trenutka osiguranja sredstava?
 
Naručitelj valjano određuje procijenjenu vrijednost nabave u trenutku početka postupka javne nabave kako je to propisano odredbom članka 16. stavka 1. ZJN 2016, dok je člankom 17. ZJN 2016 propisano da se izračunavanje procijenjene vrijednosti nabave temelji na ukupnom iznosu, bez poreza na dodanu vrijednost (PDV), uključujući sve opcije i moguća obnavljanja ugovora, što izričito određuje u dokumentaciji o nabavi.
Zbog pogrešno određene procijenjene vrijednosti nabave ili zbog nekih drugih okolnosti može se dogoditi da sve zaprimljene ponude, odnosno da ekonomski najpovoljnija ponuda bude veća od procijenjene vrijednosti nabave. No, na naručitelju je odgovornost iznalaženja mogućnosti da osigura potrebna sredstva za podmirenje obveza u trenutku njihovog nastanka.
Nadalje, člankom 311. stavkom 1. ZJN 2016 propisano je da je javni naručitelj obvezan završiti postupak javne nabave, dok je stavkom 2. istog članka ZJN 2016 propisano da postupak javne nabave završava izvršnošću odluke o odabiru ili odluke o poništenju.
Člankom 302. stavkom 4. ZJN 2016 propisano je da se odluka o odabiru donosi u roku od 30 dana od isteka roka za dostavu ponuda, osim ako je javni naručitelj u dokumentaciji o nabavi odredio duži rok. Odluka o poništenju donosi se u roku 30 dana od nastanka razloga za poništenje postupka, osim ako je javni naručitelj u dokumentaciji o nabavi odredio duži rok.
Odredbom članka 307. stavka 3. ZJN 2016 propisano je da se ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum smatra sklopljenim na dan izvršnosti odluke o odabiru, osim u slučaju iz stavaka 4. i 5. istoga članka (pribavljanje suglasnosti drugog tijela, odnosno produženja roka valjanosti ponude).
Navedeno podrazumijeva da se naručitelj, bez obzira koji je rok za donošenje odluke naveo u dokumentaciji o nabavi, mora pridržavati propisanog roka. Stoga naručitelj ne smije čekati s donošenjem odluke o odabiru do trenutka kada će imati osigurana sredstva.
Nadalje, vezano za pitanje načina dokazivanja postojanja osiguranih sredstava, upućujemo na posebne propise koji uređuju financijsko poslovanje dotičnog naručitelja (proračunski propisi i sl.).
Na kraju, a vezano uz odgodni uvjet u ugovoru o javnoj nabavi, skrećemo pozornost na odredbe Zakona o fiskalnoj odgovornosti (NN broj 139/10 i 19/14) te Uredbe o sastavljanju i predaji izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaju o primjeni fiskalnih pravila (NN broj 78/11, 106/12, 130/13 i 19/15). 
Jesu li usluge pripreme dokumentacije o nabavi, davanje pojašnjenja iste, sastavljanje zahtjeva za pojašnjenjem ili upotpunjavanjem ponuda, pregled i ocjena ponuda, izrada zapisnika o pregledu i ocjene ponuda te izrada odluke o odabiru odvjetničke usluge u smislu članka 30. ZJN 2016.?
 
Usluge pripreme dokumentacije o nabavi, davanje pojašnjenja iste, sastavljanje zahtjeva za pojašnjenjem ili upotpunjavanjem ponuda, pregled i ocjena ponuda, izrada zapisnika o pregledu i ocjene ponuda te izrada odluke o odabiru nisu odvjetničke usluge u smislu članka 30. ZJN 2016, već je riječ o savjetodavnim uslugama za čiju nabavu je potrebno provesti neki od postupaka javne nabave, dok su usluge pravnog zastupanja u žalbenim postupcima pred Državnom komisijom za kontrolu postupaka javne nabave, s obzirom da se radi o postupcima pred tijelom javne vlasti, izuzete od primjene ZJN 2016 sukladno članku 30. stavku 1. točki 5. ZJN 2016.
Je li dovoljno da ponuditelj u obrascu Europske jedinstvene dokumentaciju o nabavi (ESPD) navede da postoji tehnička dokumentacija na temelju koje se dokazuje da ponuđeni predmet nabave ispunjava sve tražene tehničke karakteristike sukladno zahtjevu iz dokumentacije o nabavi bez dostave iste u ponudi te da li naručitelj obavlja pregled i ocjenu ponuda samo na temelju ESPD obrasca?
 
Sukladno članku 260. ZJN 2016 gospodarski subjekt kao preliminarni dokaz da ne postoje osnove za isključenje i da ispunjava tražene kriterije za odabir gospodarskog subjekta, kao dio svoje ponude, dostavlja ispunjen obrazac ESPD-a. U tom smislu, sukladno članku 268. stavku 1. točki 13. ZJN 2016 tehnička i stručna sposobnost gospodarskog subjekta kod ugovora o javnoj nabavi robe, između ostalog, dokazuje se uzorcima, opisima ili fotografijama te potvrdama koje izdaju nadležni instituti za kontrolu kvalitete ili agencije priznate stručnosti kojima se potvrđuje sukladnost proizvoda s točno određenim tehničkim specifikacijama ili normama na koje se upućuje. U prilogu 2. ESPD-a, dio IV. Kriteriji za odabir gospodarskog subjekta, odjeljak C Tehnička i stručna sposobnost, pod točkama 11. i 12., ako je tako traženo dokumentacijom o nabavi, gospodarski subjekt navodi hoće li moći predočiti tražene uzorke, opise ili fotografije odnosno tražene potvrde.
Nadalje, sukladno odredbama članka 263. ZJN 2016 naručitelj u postupcima nabave male vrijednosti može, a u postupcima nabave velike vrijednosti je obvezan prije donošenja odluke o odabiru, od ponuditelja koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu zatražiti da u primjerenom roku dostavi ažurirane popratne dokumente.
U odnosu na postavljeno pitanje o obvezi ponuditelja u vezi sa dostavom tehničke dokumentacije kojom ponuditelj dokazuje da ponuđeni predmet nabave ispunjava sve tražene tehničke karakteristike određene dokumentacijom o nabavi, upućujemo na odredbe članaka 205. do 213. ZJN 2016. U tom smislu kao dokazno sredstvo da ponuđeni predmet nabave ispunjava tražene tehničke karakteristike sukladno dokumentaciji o nabavi, ZJN 2016 u članku 213. navodi izvješće o testiranju od tijela za ocjenu sukladnosti ili potvrde koje izdaje takvo tijelo kao dokazno sredstvo sukladnosti sa zahtjevima i kriterijima utvrđenim u tehničkim specifikacijama, te tehničku dokumentaciju proizvođača i sl 
Kako moraju postupiti naručitelji prilikom nabave pravnih usluga koje nisu izuzete od primjene ZJN 2016, a istodobno predstavljaju oblike pravne pomoći koju pružaju odvjetnici temeljem Zakona o odvjetništvu i koja je regulirana drugim propisima te čija bi objava bila u suprotnosti s pravilima kojima je regulirano obavljanje predmetnih usluga?
Člankom 30. stavkom 1. ZJN 2016 propisano je da se isti Zakon ne primjenjuje na ugovore o javnoj nabavi za:
5. usluge pravnog zastupanja stranaka od strane odvjetnika u:
a) arbitraži ili mirenju u državi članici, trećoj zemlji ili pred međunarodnom instancijom arbitraže ili mirenja, ili
b) postupku pred sudovima, tribunalima ili tijelima javne vlasti u državi članici ili trećoj zemlji ili pred međunarodnim sudovima, tribunalima ili institucijama,
6. usluge pravnog savjetovanja koje odvjetnik pruža tijekom pripreme bilo kojeg od postupaka iz točke 5. istoga stavka ili ako postoji konkretna naznaka i velika vjerojatnost da će pravna stvar na koju se savjet odnosi postati predmet takvih postupaka.
U Jedinstvenom rječniku javne nabave (CPV), pod CPV oznakama:
  • 79100000-5 Pravne usluge,
  • 79110000-8 Usluge pravnih savjeta i zastupanja,
  • 79111000-5 Usluge pravnih savjeta,
  • 79112000-2 Usluge pravnog zastupanja,
navedene su konkretne pravne usluge u vezi s pravnim savjetima i zastupanjem, koje su izuzete od primjene Zakona.
U odnosu na pravne usluge koje nisu izuzete od primjene Zakona, prilikom nabave istih naručitelji su obvezni postupiti sukladno članku 324. stavku 1. ZJN 2016. Iznimno, naručitelj nije obvezan postupiti sukladno istoj odredbi, odnosno nije obvezan objaviti poziv na nadmetanje ako su ispunjeni uvjeti za primjenu pregovaračkog postupka javne nabave bez prethodne objave. Ako primjenjuje pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave poziva na nadmetanje na naručitelju je teret dokaza da okolnosti konkretnog slučaja opravdavaju primjenu istoga postupka, pa tako i temeljem članka 131. stavka 1. toč. 2. b) ZJN 2016 – nepostojanje tržišnog natjecanja iz tehničkih razloga.
 
Kako se određuje starost dokumenata odnosno što znači pojam „ažurirani dokumenti“?
 
Vezano za pitanje ažuriranih popratnih dokumenata, upućujemo vas na uvodnu izjavu Direktive 2014/24/EU, broj 85, u kojoj se navodi sljedeće: “važno je da bi se odluke javnih naručitelja trebale temeljiti na novim podacima, osobito što se tiče osnova za isključenje, a s obzirom da do važnih promjena može doći vrlo brzo, na primjer u slučaju financijskih poteškoća zbog kojih bi gospodarski subjekt postao neprikladan, ili obratno, ako su nepodmirene obveze za socijalna davanja u međuvremenu plaćene. Poželjno je dakle, da javni naručitelji, kad god je moguće, provjere te podatke pristupajući relevantnim bazama podataka koje bi trebale biti nacionalne u smislu da njima upravljaju tijela javne vlasti.”
ZJN 2016 ne sadrži odredbe o starosti pojedinih dokaza, međutim u obrazloženju odredbi članaka 260. do 263. ZJN 2016, navodi se da je ažurirani popratni dokument, kojeg dostavlja ponuditelj koji je dostavio ekonomski najpovoljniju ponudu, svaki dokument u kojem su sadržani podaci važeći, odgovaraju stvarnom činjeničnom stanju u trenutku dostave naručitelju te dokazuju ono što je gospodarski subjekt naveo, odnosno izjavio u Europskoj jedinstvenoj dokumentaciji o nabavi (ESPD).
Ovisno o vrsti dokaza odnosno traženog dokumenta, isti može biti stariji (npr. financijska izvješća; popis radova; popis glavnih isporuka robe, i sl., ili noviji od datuma slanja zahtjeva za dostavu ažuriranih popratnih dokumenata, npr. potvrda porezne uprave, i sl.), ali bitno je da su u njemu sadržani podaci važeći, odgovaraju stvarnom činjeničnom stanju u trenutku dostave naručitelju te da dokazuju ono što je gospodarski subjekt naveo u ESPD-u.     
 
Može li se, uz suglasnost obje ugovorne strane te zaključenje dodatka osnovnom ugovoru, zamijeniti vrsta jamstva za uredno ispunjenje ugovora (tijekom izvršenja ugovora o javnoj nabavi), odnosno, garancije banke zamijeniti solemniziranim bjanko zadužnicama?
 
Člankom 321. stavkom 2. Zakona o javnoj nabavi (NN br. 120/16) propisano je da se izmjena ugovora o javnoj nabavi tijekom njegova trajanja smatra značajnom ako njome ugovor postaje značajno različit po svojoj naravi od prvotno zaključenog.
Stavak 2. istog članka Zakona propisuje, između ostalog, da se izmjena u svakom slučaju smatra značajnom ako se izmjenom unose uvjeti koji bi, da su bili dio prvotnog postupka nabave, dopustili prihvaćanje drugih natjecatelja od onih koji su prvotno odabrani ili prihvaćanje ponude različite od ponude koja je izvorno prihvaćena ili privlačenje dodatnih sudionika u postupak javne nabave.
Nastavno navedenim zakonskim odredbama, ovo Ministarstvo cijeni da se u konkretnom slučaju radi o značajnoj izmjeni ugovora, odnosno da je vrsta traženih jamstava u dokumentaciji za nabavu mogla utjecati na broj sudionika u postupku javne nabave.
 
Može li gospodarski subjekt svoju tehničku i stručnu sposobnost dokazati potvrdom o uredno izvršenim radovima koji su isti slični radovima koji su predmet nabave iako ugovor nije izvršen u cijelosti, a izvršeni radovi čine samo dio sklopljenog ugovora?
 
Zakon o javnoj nabavi propisuje čime i na koji način gospodarski subjekt dokazuje svoju sposobnost za izvršenje ugovora. Sukladno čl. 268. Zakona, gospodarski subjekt može svoju tehničku i stručnu sposobnost, između ostalog, dokazati popisom radova izvršenih u godini u kojoj je započeo postupak javne nabave i tijekom pet godina koje prethode toj godini koji sadržava ili mu se prilaže potvrda druge ugovorne strane o urednom izvođenju i ishodu najvažnijih radova.
Zakon ne propisuje naručiteljima, odnosno drugim ugovornim stranama, način izdavanja potvrda o uredno izvršenim radovima. Odgovornost za podatke navedene u izdanim potvrdama je isključivo na izdavatelju potvrda.
Načelno, mišljenja smo da bi naručitelj u postupku javne nabave, kao dokaz tehničke i stručne sposobnosti gospodarskog subjekta, mogao prihvatiti dokaz o izvršenim radovima koji su isti ili slični radovima koji su predmet nabave i razmjerni njihovoj procijenjenoj vrijednosti, iako ugovor nije izvršen u cijelosti, a izvršeni radovi čine samo dio sklopljenog ugovora, pod uvjetom da izvršeni radovi predstavljaju jednu cjelinu, koja svojom prirodom, količinom ili važnosti i namjenom odgovara predmetu javne nabave za koji se ishodi.
 
Kako se određuje starost dokaza o nekažnjavanosti gospodarskog subjekta ili osobe iz članka 251. stavka 1. toč. 1. ZJN 2016?
 
Vezano za pitanje određivanja starosti dokaza o nekažnjavanosti gospodarskog subjekta ili osobe iz članka 251. stavka 1. toč. 1. ZJN 2016, navodimo da isti Zakon ne sadrži odredbe o starosti pojedinih dokaza pa tako niti dokaza o nekažnjavanosti. Obrazloženjem odredbi članaka 260. do 263. istoga Zakona navedeno da je ažurirani popratni dokument, kojeg dostavlja ponuditelj koji je dostavio ekonomski najpovoljniju ponudu, svaki dokument u kojem su sadržani podaci važeći, odgovaraju stvarnom činjeničnom stanju u trenutku dostave naručitelju te dokazuju ono što je gospodarski subjekt naveo, odnosno izjavio u Europskoj jedinstvenoj dokumentaciji o nabavi (ESPD).
U tom smislu bi naručitelj u dokumentaciji o nabavi, prilikom određivanja starosti dokaza koje gospodarski subjekti dostavljaju vezano za pitanja postojanja ili nepostojanja osnova za isključenje gospodarskih subjekata iz postupka javne nabave odnosno ispunjavanja kriterija za odabir gospodarskih subjekata, trebali imati u vidu specifičnosti propisanih uvjeta te prirodu svakog pojedinog dokumenta, kao dokaza u postupku javne nabave.
Ovisno o vrsti dokaza odnosno traženog dokumenta, isti može biti stariji (npr. financijska izvješća; popis radova; popis glavnih isporuka robe, i sl., ili noviji od datuma slanja zahtjeva za dostavu ažuriranih popratnih dokumenata, npr. potvrda porezne uprave, i sl.), ali bitno je da su u njemu sadržani podaci važeći, odgovaraju stvarnom činjeničnom stanju u trenutku dostave naručitelju te da dokazuju ono što je gospodarski subjekt naveo u ESPD-u.
 
Je li novi ZJN 2016 usklađen s Kaznenim zakonom u smislu članka 251.?
 
Člankom 251. stavkom 1. točkom 1. ZJN 2016 propisano je da je javni naručitelj obvezan isključiti gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave ako utvrdi da je gospodarski subjekt koji ima poslovni nastan u Republici Hrvatskoj ili osoba koja je član upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili ima ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora toga gospodarskog subjekta i koja je državljanin Republike Hrvatske pravomoćnom presudom osuđena za određena taksativno nabrojana kaznena djela.
Shodno tome, u članku 251. stavku 1. točki 1. podtočkama a) do f) ZJN 2016 pobrojana su kaznena djela i to:
 - u prvoj alineji svake podtočke su navedena kaznena djela iz važećeg Kaznenog zakona (NN br. 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15) pa se uz njega ne navodi broj Narodnih novina u kojima je objavljen, i
- u drugoj alineji svake podtočke su navedena kaznena djela iz Kaznenog zakona (NN br. 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08, 57/11, 77/11 i 143/12.) koji više nije na snazi pa se uz njega navode brojevi Narodnih novina, budući da njegove izmjene i dopune više nisu moguće.
Skreće se pozornost da je nomotehnički izričaj ZJN 2016 u pogledu navođenja brojeva Narodnih novina identičan onome u članku 67. stavka 1. točke 1. prethodno važećeg  Zakona o javnoj nabavi (NN br. 90/11, 83/13, 143/13 i 13/14) nakon novele iz srpnja 2013. godine.
Naime, trenutno važeći Kazneni zakon stupio je na snagu 1. siječnja 2013. godine te je prilikom usklađenja prethodno važećeg Zakona o javnoj nabavi s Kaznenim zakonom, novelom iz srpnja 2013, bio propisan dvostruki katalog kaznenih djela na koje se odnose pravomoćne osude. Razlog tomu je bilo izbjegavanje situacije prema kojoj tada nije bilo niti jedne pravomoćne osude po novom Kaznenom zakonu budući da je tek stupio na snagu, a istovremeno, one koji su pravomoćno osuđeni po prethodno važećem Kaznenom zakonu se ne bi moglo isključiti iz postupka javne nabave.
Zaključno, ovo Ministarstvo ističe da je tijekom procedure donošenja ZJN 2016 isti od strane Ministarstva pravosuđa dobio pozitivnu Izjavu o usklađenosti prijedloga propisa s Kaznenim zakonom.
 
Tko treba dati izjavu o nekažnjavanju sukladno članku 251. ZJN 2016? 
 
Spomenutim člankom propisano je kako je naručitelj obvezan isključiti gospodarskog subjekta iz sudjelovanja u postupku javne nabave ako utvrdi da je gospodarski subjekt pravomoćnom presudom osuđen za neko od razloga taksativno navedenih u članku 251. stavku 1. ZJN 2016., ali se obveza za isključenjem gospodarskog subjekta također propisuje i ako je pravomoćnom presudom osuđena osoba koja je član upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili ima ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora tog gospodarskog subjekta.
Slijedom navedenog, ponuditelj je obvezan dostaviti dokaze propisane člankom 265. ZJN 2016 za gospodarski subjekt, ali i za sve osobe koje su navedene u članku 251. ZJN 2016., a kojima se dokazuje da ne postoje osnove za isključenje iz članka 251. stavka 1. ZJN 2016. Napominjemo kako je navedena odredba u skladu s člankom 57. Direktive 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ. 
 
 Koji je dostatan dokaz da ne postoje osnove za isključenje propisane člankom 251. ZJN 2016?
Ponuditelj je obvezan dostaviti dokaze propisane člankom 265. ZJN 2016 za gospodarski subjekt, ali i za sve osobe koje su navedene u članku 251. ZJN 2016, a kojima se dokazuje da ne postoje osnove za isključenje iz članka 251. stavka 1. ZJN 2016. Napominjemo kako je navedena odredba u skladu s člankom 57. Direktive 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ.
Kao dokumente koje naručitelj prihvaća kao dostatan dokaz da ne postoje osnove za isključenje ZJN 2016 navodi izvadak iz Kaznene evidencije ili drugog odgovarajućeg registra ili, ako to nije moguće, jednakovrijedni dokument nadležne sudske ili upravne vlasti u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta, odnosno državi čija je osoba državljanin kojim se dokazuje da ne postoje osnove za isključenje.
Člankom 265. stavkom 2. ZJN 2016 propisano je da ako se u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta, odnosno državi čija je osoba državljanin ne izdaju (naprijed navedeni) dokumenti ili ako ne obuhvaćaju sve okolnosti iz članka 251. stavka 1. ZJN 2016. oni mogu biti zamijenjeni izjavom pod prisegom ili, ako  izjava pod prisegom dotične države ne postoji, izjavom davatelja s ovjerenim potpisom kod nadležne sudske ili upravne vlasti, javnog bilježnika ili strukovnog ili trgovinskog tijela u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta  odnosno državi čiji je osoba državljanin. Ističemo da su načini dokazivanja navedeni sukladno članku 60. Direktive 24/2014 EU.
Člankom 84. Zakona o javnom bilježništvu (NN broj 78/93, 29/94, 162/98, 16/09, 120/16) propisano je da je javni bilježnik ovlašten koga zaprisegnuti ili primiti izjavu pod prisegom samo ako je to prema pravu neke strane zemlje ili prema odluci stranog tijela ili inače radi ostvarivanja prava u inozemstvu potrebno, slijedom čega proizlazi da gospodarski subjekt koji ima poslovni nastan u Republici Hrvatskoj te osobe navedene u članku 251. stavku 1. točki 1. ZJN 2016 koje su državljani Republike Hrvatske, kao dokaz da ne postoje osnove za isključenje prilažu izjavu s ovjerenim potpisom kod javnog bilježnika.
 
Na koji način, odnosno uvidom u koju vrstu dokumenta, naručitelj može utvrditi za koje sve osobe navedene u iz članku 251. stavku 1. ZJN 2016, treba dostaviti dokaz o nepostojanju osnove za isključenje gospodarskog subjekta, zbog postojanja pravomoćne osuđujuće presude, za neko od kaznenih djela navedenih u pod točkama a) do f) točke 1. istoga stavka?
Člankom 251. stavkom 1. ZJN 2016 propisano je da je javni naručitelj obvezan isključiti gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave ako utvrdi da je gospodarski subjekt koji ima poslovni nastan u Republici Hrvatskoj ili osoba koja je član upravnog, upravljačkog i nadzornog tijela ili ima ovlast zastupanja, donošenja odluka ili nadzora tog subjekta i koja je državljanin Republike Hrvatske pravomoćnom presudom osuđena za djela navedena u točki 1. podtočkama a) do f) stavka 1. istog članka. Iz navedenog proizlazi da izjavu o nekažnjavanju s ovjerenim potpisom kod javnog bilježnika daju članovi upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili osoba koja ima ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora tog gospodarskog subjekta. Ista obveza ne odnosi se na članove skupštine društva.
S obzirom na sadržaj pojma gospodarski subjekt („fizička ili pravna osoba, uključujući podružnicu, ili javno tijelo ili zajednica tih osoba ili tijela, uključujući svako njihovo privremeno udruženje, koja na tržištu nudi izvođenje radova ili posla, isporuku robe ili pružanje usluga“), različit je i krug navedenih osoba čija pravomoćna osuđivanost za neko od propisanih kaznenih djela može biti relevantna u smislu članka 251. stavka 1. ZJN 2016 (npr. trgovačko društvo – dioničko društvo; društvo s ograničenom odgovornošću; javno komanditno društvo i sl.; podružnica; ustanova; zadruga; obrtnik; trgovac pojedinac; gospodarsko interesno udruženje i sl.) ali i dokumenata, uvidom u koje javni naručitelj može utvrditi krug osoba za koje ponuditelj treba dostaviti dokaz o nepostojanju navedenog razloga za isključenje.
Kako se dokazuje postojanje/nepostojanje pravne osnove za isključenjem gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave iz razloga kažnjavanosti u slučaju kada gospodarski subjekt ima poslovni nastan u Republici Hrvatskoj, a osoba koja je član upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili ima ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora toga gospodarskog subjekta nije državljanin Republike Hrvatske?
Člankom 251. stavkom 1. ZJN 2016 u hrvatski pravni sustav transponirana je odredba članka 57. stavka 1. Direktive 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ, koja glasi:
„1.   Javni naručitelji isključuju gospodarskog subjekta iz sudjelovanja u postupku nabave ako utvrde, provjerom u skladu s člankom od 58., 59.a i 61., ili na drugi način doznaju da je gospodarski subjekt bio osuđen pravomoćnom presudom iz nekog od sljedećih razloga:
(a) sudjelovanje u kriminalnoj organizaciji kako je definirano člankom 2. Okvirne odluke Vijeća 2008/841/PUP;
(b) korupcija, kako je naznačeno u članku 3. Konvencije o borbi protiv korupcije koja uključuje dužnosnike Europskih zajednica ili dužnosnike država članica Europske unije i članku 2. stavku 1. Okvirne odluke Vijeća 2003/568/PUP kao i korupcija kako je definirano u nacionalnom pravu javnog naručitelja ili gospodarskog subjekta;
(c) prijevara u smislu članka 1. Konvencije koja se odnosi na zaštitu financijskih interesa Europskih zajednica;
(d) kazneno djelo terorizma kako je definirano u članku 1. ili kaznena djela povezana s terorističkim aktivnostima kako je definirano u članku 3. Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP ili poticanje, pomaganje, potpora ili pokušaj počinjenja kaznenog djela, kako je navedeno u članku 4. te Okvirne odluke;
(e) pranje novca ili financiranje terorizma, kako je definirano u članku 1. Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća;
(f) dječji rad i drugi oblici trgovanja ljudima kako je određeno člankom 2. Direktive 2011/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća.
Obveza za isključenjem gospodarskog subjekta također se primjenjuje ako je osoba osuđena pravomoćnom presudom član upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela tog gospodarskog subjekta ili ima ovlasti reprezentacije, donošenja odluka ili nadzora u njemu“.
U uvodnoj izjavi br. 100 iste direktive navodi se: „Javni ugovori ne bi se trebali dodjeljivati gospodarskim subjektima koji su sudjelovali u aktivnostima zločinačke organizacije ili koji su bili proglašeni krivima za korupciju, prijevaru na štetu financijskih interesa Unije, kaznena teroristička djela, pranje novaca ili financiranje terorizma. Izbjegavanje plaćanja poreza ili doprinosa za socijalno osiguranje također bi trebalo voditi obvezujućem isključenju na razini Unije“.
Nadalje, ističemo da je u obrazloženju članaka 251. do 255. Konačnog prijedloga zakona o javnoj nabavi navedeno sljedeće:
„Ovim člancima propisuju se osnove za isključenje gospodarskih subjekata iz postupka javne nabave („razlozi za isključenje“ prema važećem Zakonu o javnoj nabavi). Osnove za isključenje vezane su za gospodarskog subjekta i osobu koja je član upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili ima ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora tog gospodarskog subjekta, ovisno o poslovnom nastanu gospodarskog subjekta odnosno državljanstvu navedene osobe, a vezane su za postojanje pravomoćne presude za odgovarajuća kaznena djela iz kaznenog zakona koja odgovaraju kaznenim djelima navedenima u relevantnim direktivama, a koja se odnose na sudjelovanje u zločinačkoj organizaciji, korupciji, prijevari, za terorizam ili kaznena djela povezana s terorističkim aktivnostima, pranje novca ili financiranje terorizma, te dječji rad ili druge oblike trgovanja ljudima“.
Prema tome, neovisno o poslovnom nastanu gospodarskog subjekta ili državljanstvu osobe koja je član upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela gospodarskog subjekta ili ima ovlasti reprezentacije, donošenja odluka ili nadzora u njemu, javni naručitelj će isključiti takvog gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave u slučaju da je gospodarski subjekt bio osuđen pravomoćnom presudom ili ako je osoba osuđena pravomoćnom presudom član upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela tog gospodarskog subjekta ili ima ovlasti reprezentacije, donošenja odluka ili nadzora u njemu.
 
Da li izjavu o nekažnjavanju sukladno članku 251. ZJN 2016 dostavljaju članovi uprave i nadzornog odbora i članovi osnivača (skupštine)?
 
Sukladno članku 251. Zakona, naručitelj je obvezan isključiti gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave ako utvrdi da je gospodarski subjekt koji ima poslovni nastan u Republici Hrvatskoj ili osoba koja je član upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili ima ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora toga gospodarskog subjekta i koja je državljanin Republike Hrvatske pravomoćnom presudom osuđena za kaznena djela navedena u istom članku.
Kao dokaz o nekažnjavanju gospodarski subjekt uz ponudu dostavlja popunjeni obrazac Europske jedinstvene dokumentacije o nabavi (ESPD), odnosno ažuriranu formalnu izjavu gospodarskog subjekta, koja služi kao preliminarni dokaz umjesto potvrda propisanih člankom 265. Zakona, a kojima se potvrđuje da taj gospodarski subjekt nije u jednoj od situacija zbog koje se gospodarski subjekt isključuje ili može isključiti iz postupka javne nabave. Sukladno članku 263. Zakona, u postupcima javne nabave velike vrijednosti naručitelj je obvezan, a u postupcima javne nabave male vrijednosti može, prije donošenja odluke zatražiti od ponuditelja koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu da dostavi ažurirane popratne dokumente.
Mišljenja smo da bi kao dokaz o nekažnjavanju u smislu članka 251. stavka 1. ZJN 2016 trebala biti dovoljna izjava o nekažnjavanju članova uprave i nadzornog odbora, jer članovi osnivača (skupštine) u pravilu nemaju ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora toga gospodarskog subjekta. 
 
Kako se tumači pojam „izjava pod prisegom“ u kontekstu članka 265. stavka 2. ZJN 2016?
 
S obzirom na to da pojam „izjava pod prisegom“ nije definiran u temeljnim odredbama ZJN 2016, njegovo značenje treba tražiti u posebnom propisu, odnosno u Zakonu o javnom bilježništvu (NN br. 78/93; 29/04; 162/98; 16/07; 75/09; 120/16). Navedeni Zakon u članku 84., propisuje da je javni bilježnik ovlašten koga zaprisegnuti ili primiti izjavu pod prisegom samo ako je to prema pravu neke strane zemlje ili prema odluci stranog tijela ili inače, radi ostvarivanja prava u inozemstvu potrebno.
Iz navedenog proizlazi da takva izjava pod prisegom nije dokument kojim bi gospodarski subjekti sa poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj i osobe iz članka 251. stavka 1. ZJN 2016 („član upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili ima ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora toga gospodarskog subjekta“) koje su državljani Republike Hrvatske mogli dokazivati nekažnjavanost u postupcima javne nabave u Republici Hrvatskoj.
Međutim, ako je po propisima države poslovnog nastana nekog gospodarskog subjekta ili države čiji je neka od osoba iz članka 251. stavka 1. točke 2. državljanin, rečena izjava pod prisegom propisana kao dokument kojim se dokazuje postojanje ili nepostojanje okolnosti iz članaka 251. stavka 1., 252. stavka 1. i 254. stavka 1. točke 2. ZJN 2016, onda su naručitelji koji provode postupke javne nabave u Republici Hrvatskoj obvezni prihvatiti takvu izjavu.
 
Smije li naručitelj zahtijevati izjavu ili druge dokaze o nekažnjavanju za vlasnike ili suvlasnike gospodarskog subjekta koji su zaposlenici bez ovlasti i koji ne obavljaju niti jednu od navedenih ovlasti iz članka 251. ZJN 2016?
 
Člankom 251. stavkom 1. točkom 1. Zakona o javnoj nabavi (NN br. 120/16, dalje: ZJN 2016) propisano je da je javni naručitelj obvezan isključiti gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave ako utvrdi da je gospodarski subjekt koji ima poslovni nastan u Republici Hrvatskoj ili osoba koja je član upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili ima ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora toga gospodarskog subjekta i koja je državljanin Republike Hrvatske pravomoćnom presudom osuđen za kaznena djela koja obuhvaćaju razloge za isključenje.
Iz navedene odredbe proizlazi da naručitelj ne utvrđuje okolnosti kažnjavanosti za vlasnike ili suvlasnike gospodarskog subjekta koji su zaposlenici bez ovlasti i koji ne obavljaju niti jednu od ovlasti navedenih u članku 251. ZJN 2016 jer je citiranom odredbom eksplicitno određeno za koje osobe u gospodarskom subjektu naručitelj mora utvrditi razloge isključenja vezane za pravomoćne osuđujuće presude za kaznena djela.
 
Može li naručitelj prilikom sklapanja okvirnog sporazuma koji obvezuje na izvršenje, pored jamstva za izvršenje okvirnog sporazuma tražiti i jamstvo za uredno ispunjenje ugovora sklopljenih temeljem okvirnog sporazuma?
 
U slučaju provedbe postupka javne nabave s namjerom sklapanja okvirnog sporazuma koji obvezuje na izvršenje sukladno članku 214. stavku 1. točki 2. ZJN 2016, naručitelj može tražiti jamstvo za uredno ispunjenje okvirnog sporazuma. U tom slučaju u dokumentaciji o nabavi navodi da će jamstvo biti naplaćeno u slučaju neurednog ispunjenja ugovora sklopljenih temeljem tog okvirnog sporazuma.
Pri tome napominjemo da naručitelj pored jamstva za uredno ispunjenje okvirnog sporazuma ne može tražiti istovremeno i jamstvo za uredno ispunjenje svakog pojedinog ugovora koji se sklapa temeljem tog okvirnog sporazuma jer bi se radilo o dvostrukom jamstvu za isti ugovor.
Napominjemo da, kada se radi o postupku javne nabave s namjerom sklapanja okvirnog sporazuma koji ne obvezuje na sklapanje ugovora sukladno članku 214. stavku 1. točki 3. ZJN 2016, naručitelj može tražiti samo jamstvo za uredno ispunjenje ugovora sklopljenih na temelju tog okvirnog sporazuma.