Portal javne nabave

Mišljenja 2019.

Naručitelj je obvezan od ponuditelja zahtijevati da u ponudi dostavi odgovarajući dokaz da ponuđeni predmet nabave udovoljava traženim tehničkim specifikacijama, a ponuditelj je obvezan već u ponudi dostaviti odgovarajući dokaz da predmet koji nudi udovoljava zahtjevima iz tehničke specifikacije
Gospodarski subjekt u dopisu navodi određene probleme s kojima se susreću naručitelji i ponuditelji u postupcima javne nabave, a koji se odnose na nastalu praksu dostave tehničkih materijala (kataloga/tehničkih listova) tek nakon preliminarnog odabira i to samo od najpovoljnijeg ponuditelja.
 
Takva praksa utječe na duljinu trajanja samog postupka javne nabave iz razloga što tehničko-tehnološko ocjenjivanje ponuda (sukladnost sa zahtjevima naručitelja navedenima u dokumentaciji o nabavi) nije moguće bez cjelovite tehničke dokumentacije vezane uz predmet nabave. Stoga se predlaže da se dopusti da katalozi i/ili tehnički listovi budu sastavni dio dokumentacije o nabavi, a zbog ocjene sukladnosti s tehničkom specifikacijom, provjere kvalitete ponuđene opreme, ubrzavanja procesa ocjene ponuda i donošenja odluke o odabiru.
 
Člankom 213. ZJN 2016 propisana su dokazna sredstva („Izvješća o testiranju, potvrde i drugi načini dokazivanja“) koja naručitelj može zahtijevati od gospodarskih subjekata radi dokazivanja sukladnosti ponuđenog predmeta nabave sa zahtjevima i kriterijima utvrđenima u tehničkim specifikacijama (tj. prikladnost ponude).
 
Navedenim člankom ZJN 2016 propisano je da:
 „(1) Javni naručitelj može zahtijevati da gospodarski subjekti podnesu izvješće o testiranju od tijela za ocjenu sukladnosti ili potvrdu koju izdaje takvo tijelo kao dokazno sredstvo sukladnosti sa zahtjevima ili kriterijima utvrđenima u tehničkim specifikacijama, kriterijima za odabir ponude ili uvjetima za izvršenje ugovora.
(2) Ako javni naručitelj zahtijeva dostavu potvrda koje izdaju određena tijela za ocjenu sukladnosti, obvezan je prihvatiti i potvrde drugih jednakovrijednih tijela za ocjenu sukladnosti.
(3) Tijelo za ocjenu sukladnosti u smislu stavaka 1. i 2. ovoga članka je tijelo koje provodi aktivnosti ocjene sukladnosti, uključujući kalibriranje, testiranje, certificiranje i inspekciju, koje je akreditirano u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća.
(4) Osim dokaznih sredstava iz stavka 1. ovoga članka, javni naručitelj obvezan je prihvatiti i druga prikladna dokazna sredstva poput tehničke dokumentacije proizvođača ako gospodarski subjekt nije imao pristup izvješću o testiranju ili potvrdi iz stavka 1. ovoga članka ili ih nije mogao ishoditi u zadanom roku, pod uvjetom da nedostatak pristupa nije uzrokovan njegovim postupanjem te pod uvjetom da dokaže da radovi, roba ili usluge koje nudi udovoljavaju zahtjevima ili kriterijima navedenim u tehničkim specifikacijama, kriterijima za odabir ponude ili uvjetima za izvršenje ugovora“.
 
U tom smislu mišljenja je Ministarstva da nema zapreke da naručitelj, uz uvažavanje odredbi članka 213. ZJN 2016, u dokumentaciji o nabavi od ponuditelja zatraži dostavu prikladnog dokaznog sredstva u ponudi, kojim će oni dokazati da ponuđeni predmet nabave udovoljava traženim tehničkim specifikacijama.
 
Uz to, s obzirom na to da je člankom 291. stavkom 1. toč. 4. ZJN 2016 propisano da javni naručitelj tijekom pregleda i ocjene ponuda provjerava ispunjenje zahtjeva i uvjeta vezanih uz predmet nabave i  tehničke specifikacije, a odredbom članka 295. stavka 1. istoga Zakona propisano je da je javni naručitelj obvezan odbiti ponudu za koju na temelju rezultata pregleda i ocjene ponuda i provjere uvjeta iz članka 291. ZJN 2016, utvrdi da je nepravilna, neprikladna ili neprihvatljiva, mišljenja smo da je naručitelj obvezan od ponuditelja zahtijevati da u ponudi dostavi odgovarajući dokaz da ponuđeni predmet nabave udovoljava traženim tehničkim specifikacijama.
 
Zaključno, prema mišljenju Ministarstva, ponuditelj je obvezan već u ponudi dostaviti odgovarajući dokaz da predmet koji nudi udovoljava zahtjevima iz tehničke specifikacije, koji ovisno o konkretnom slučaju može biti bilo koje prikladno sredstvo za dokazivanje sukladnosti ponuđenog predmeta nabave sa zahtjevima i kriterijima utvrđenima u tehničkim specifikacijama, primjerice tehnička dokumentacija proizvođača, tehnički listovi, katalozi, izvješća o testiranju od tijela za ocjenu sukladnosti i sl.
 
Smije li naručitelj koristiti pregovarački postupak bez prethodne objave poziva na nadmetanje za dodjelu ugovora o javnoj nabavi projektantskog nadzora radova na projektu energetske obnove objekta na način da sudjelovanje u tom postupku javne nabave omogući isključivo projektantu predmetnih radova sukladno čl. 131. st. 1. t. 2.c) ZJN 2016 ili je obvezan primijeniti neki drugi postupak javne nabave?
Člankom 131. stavkom 1. točkom 2. podtočkom c) ZJN 2016 propisano je da javni naručitelj smije koristiti pregovarački postupak bez prethodne objave poziva na nadmetanje za dodjelu ugovora o javnoj nabavi ako samo određeni gospodarski subjekt može izvoditi radove, isporučiti robu ili pružiti usluge zbog zaštite isključivih prava uključujući prava intelektualnog vlasništva.
 
Odredbom članka 55. stavka 1. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN br. 78/2015 i 118/2018) propisano je da: „Poslove projektantskog nadzora obavlja projektant arhitektonske, građevinske, strojarske i/ili elektrotehničke struke koji je izradio glavni projekt prema kojem se gradi građevina“ dok je stavkom 3. istoga članka propisano da „ako projektant projekta, u skladu s kojim se izvode radovi, za vrijeme izvođenja radova više ne obavlja projektantsku djelatnost ili izričito svojom voljom pismeno izrazi da to ne može iz objektivnih razloga, poslove projektantskog nadzora obavlja projektant odgovarajuće struke“, iz čega proizlazi da navedenu uslugu izvršava isključivo gospodarski subjekt koji je izradio glavni projekt odnosno da samo u slučaju da isti projektant više ne obavlja projektantsku djelatnost ili izričito pisanim putem izrazi da to ne može iz objektivnih razloga, poslove projektantskog nadzora obavlja projektant odgovarajuće struke, kojeg će naručitelj u tom slučaju odabrati provedbom nekog drugog postupka javne nabave sukladno ZJN 2016.
 
Slijedom navedenog ocjenjuje se da se tako formulirana odredba iz Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, smatra ispunjenim uvjetom za primjenu pregovaračkog postupka bez prethodne objave poziva na nadmetanje temeljem članka 131. stavka 1. točke 2. podtočke c) ZJN 2016. Napominje se da je na naručitelju teret dokaza o ispunjenju uvjeta za primjenu pregovaračkog postupka bez prethodne objave poziva na nadmetanje.
 
Kojim dokumentima se za gospodarski subjekt, koji nema poslovni nastan u Republici Hrvatskoj i za osobu koja je član upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili ima ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora toga gospodarskog subjekta i koja nije državljanin Republike Hrvatske, dokazuje da nisu pravomoćnom presudom osuđeni za odgovarajuća kaznena djela koja, prema nacionalnim propisima države poslovnog nastana gospodarskog subjekta, odnosno države čiji je osoba državljanin, obuhvaćaju razloge za isključenje iz članka 57. stavka 1. točaka od (a) do (f) Direktive 2014/24/EU, a kojim dokumentom nepostojanje pravomoćne presude za kaznena djela iz članka 251. stavku 1.toč. 1. podtoč. a) do f) ZJN 2016? 
Sukladno članku 251. stavku 1. točki 2. ZJN 2016 javni naručitelj obvezan je isključiti gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave ako utvrdi da je gospodarski subjekt koji nema poslovni nastan u Republici Hrvatskoj ili osoba koja je član upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili ima ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora toga gospodarskog subjekta i koja nije državljanin Republike Hrvatske, pravomoćnom presudom osuđena za kaznena djela iz točke 1. podtočaka od a) do f) istoga stavka i za odgovarajuća kaznena djela koja, prema nacionalnim propisima države poslovnog nastana gospodarskog subjekta, odnosno države čiji je osoba državljanin, obuhvaćaju razloge za isključenje iz članka 57. stavka 1. točaka od (a) do (f) Direktive 2014/24/EU.
 
Člankom 265. stavkom 1. točkom 1. ZJN 2016 propisano je da je javni naručitelj obvezan kao dostatan dokaz da ne postoje osnove za isključenje prihvatiti izvadak iz kaznene evidencije ili drugog odgovarajućeg registra ili, ako to nije moguće, jednakovrijedni dokument nadležne sudske ili upravne vlasti u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta, odnosno državi čiji je osoba državljanin, kojim se dokazuje da ne postoje osnove za isključenje iz članka 251. stavka 1. Zakona.
 
Podatke o dokumentima kojima se dokazuje nepostojanje osnova za isključenje za gospodarske subjekte te za osobe koje su članovi upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili imaju ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora toga gospodarskog subjekta, naručitelj može pronaći na e-Certis-u, elektroničkom sustavu Europske komisije, koji pruža informacije koje se potvrde i uvjerenja obično zahtijevaju u postupcima javne nabave u pojedinim državama članicama, odnosno državama Europskog gospodarskog prostora. Pristup e-Certis sustavu moguć je putem internetske stranice: https://ec.europa.eu/tools/ecertis/search.
 
Ako takvi dokumenti ne postoje, ili ako ne obuhvaćaju sve okolnosti iz članka 251. stavka 1., oni mogu biti zamijenjeni izjavom pod prisegom ili, ako izjava pod prisegom prema pravu dotične države ne postoji, izjavom davatelja s ovjerenim potpisom kod nadležne sudske ili upravne vlasti, javnog bilježnika ili strukovnog ili trgovinskog tijela u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta, odnosno državi čiji je osoba državljanin, sukladno članku 265. stavku 2. ZJN 2016.
 
Gospodarski subjekt koji nema poslovni nastan u Republici Hrvatskoj nepostojanje osnove za isključenje iz postupka javne nabave iz članka 251. stavka 1. toč. 2. ZJN 2016 dokazuje na način propisan člankom 265. stavkom 1. toč. 1. i stavkom 2. ZJN 2016.
 
Pri tome se napominje da gospodarski subjekt koji nema poslovni nastan u Republici Hrvatskoj dokazuje nekažnjavanost za sebe i osobe koje su članovi upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili imaju ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora toga gospodarskog subjekta prema nacionalnim propisima države svoga poslovnog nastana, ali i prema propisima države poslovnog nastana naručitelja (u konkretnom slučaju u Republici Hrvatskoj).
 
Nekažnjavanost za odgovarajuća kaznena djela koja, prema nacionalnim propisima države čiji je osoba državljanin (osoba koja je član upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili ima ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora toga gospodarskog subjekta), a obuhvaćaju razloge za isključenje iz članka 57. stavka 1. točaka od (a) do (f) Direktive 2014/24/EU, gospodarski subjekt dokazuje na način propisan člankom 265. stavkom 1. toč. 1. i stavkom 2. ZJN 2016.
 
Dodatno, nekažnjavanost za kaznena djela iz toč. 1. podtočaka od a) do f) stavka 1. članka 251. ZJN 2016, za osobu koja je član upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili ima ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora, a koja nije državljanin Republike Hrvatske, dokazuje se sukladno članku 265. stavku 2. ZJN 2016.
 
Gospodarski subjekt koji nema poslovni nastan u Republici Hrvatskoj obvezan je dokazati da ne postoje okolnosti za njega i osobe koje su članovi upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili imaju ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora toga gospodarskog subjekta, pa u tom smislu može postupiti sukladno članku 20. stavku 10. Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave (NN br. 65/17, dalje u tekstu: Pravilnik), kojim je propisano da izjavu iz članka 265. stavka 2. u vezi s člankom 251. stavkom 1. ZJN 2016, može dati osoba po zakonu ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta za gospodarski subjekt i za sve osobe koje su članovi upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili imaju ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora gospodarskog subjekta.
 
Kojim dokumentima se za gospodarskog subjekta koji nema poslovni nastan u Republici Hrvatskoj dokazuje nepostojanje osnove za isključenje iz članka 252. stavka 1. toč. 2. ZJN 2016, odnosno nepostojanje obveze plaćanja dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje u državi poslovnog nastana, a kojim dokumentima u Republici Hrvatskoj? 
Člankom 252. stavkom 1. točkom 2. ZJN 2016 propisano je da je javni naručitelj obvezan isključiti gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave ako utvrdi da gospodarski subjekt nije ispunio obveze plaćanja dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj ili u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta, ako gospodarski subjekt nema poslovni nastan u Republici Hrvatskoj.
 
Člankom 265. stavkom 1. točkom 2. ZJN 2016 propisano je da je javni naručitelj obvezan kao dostatan dokaz da ne postoje osnove za isključenje prihvatiti potvrdu porezne uprave ili drugog nadležnog tijela u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta kojom se dokazuje da ne postoje osnove za isključenje iz članka 252. stavka 1. ovoga Zakona.
 
Gospodarski subjekt koji nema poslovni nastan u Republici Hrvatskoj, nepostojanje dospjelih obveza po osnovi poreza i doprinosa u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta dokazuje potvrdom porezne uprave ili drugog nadležnog tijela u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta. Ako se u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta ne izdaju navedeni dokumenti ili ako ne obuhvaćaju sve okolnosti iz članka 252. stavka 1. toč. 2. ZJN 2016, oni mogu biti zamijenjeni izjavom pod prisegom ili, ako izjava pod prisegom prema pravu dotične države ne postoji, izjavom davatelja s ovjerenim potpisom kod nadležne sudske ili upravne vlasti, javnog bilježnika ili strukovnog ili trgovinskog tijela u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta, odnosno državi čiji je osoba državljanin, sukladno članku 265. stavku 2. ZJN 2016.
 
Podatke o vrsti i izdavateljima dokumenata kojima se dokazuje nepostojanje osnove za isključenje gospodarskog subjekta iz članka 252. stavka 1. točke 2. ZJN 2016,  naručitelj može pronaći na e-Certis-u - elektroničkom sustavu Europske komisije, koji pruža informacije koje se potvrde i uvjerenja obično zahtijevaju u postupcima javne nabave u pojedinim državama članicama, odnosno državama Europskog gospodarskog prostora. Pristup e-Certis sustavu moguć je putem internetske stranice: https://ec.europa.eu/tools/ecertis/search.
 
Navedena okolnost, odnosno nepostojanje dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj, za gospodarskog subjekta koji nema poslovni nastan u Republici Hrvatskoj, dokazuje se potvrdom Porezne uprave, ako taj gospodarski subjekt može ishoditi navedenu potvrdu, odnosno ako Porezna uprava izdaje takav dokument za tog gospodarskog subjekta sukladno posebnom propisu. U tom smislu, naručitelj će u odnosu na gospodarskog subjekta koji nema poslovni nastan u Republici Hrvatskoj, a koji posjeduje osobni identifikacijski broj (OIB) u Republici Hrvatskoj, putem modula DOHVAT-a u EOJN RH provjeriti i stanje duga po osnovi poreza i doprinosa, u evidenciji Porezne uprave.
Međutim, ako to nije moguće, držimo uputnim, u dokumentaciji o nabavi propisati obvezu tog subjekta da dostavi izjavu.
 
Dokazuje li inozemna podružnica, kao ponuditelj, nepostojanje osnove za isključenje iz članka 252. stavka 1. ZJN 2016, odnosno nepostojanje dospjelih obveza po osnovi poreza i doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje samo za sebe ili i za svoga osnivača, gospodarskog subjekta s poslovnim nastanom izvan Republike Hrvatske?
Člankom 252. stavkom 1. ZJN 2016 propisano je da je javni naručitelj obvezan isključiti gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave ako utvrdi da gospodarski subjekt nije ispunio obveze plaćanja dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje:
1. u Republici Hrvatskoj, ako gospodarski subjekt ima poslovni nastan u Republici Hrvatskoj, ili
2. u Republici Hrvatskoj ili u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta, ako gospodarski subjekt nema poslovni nastan u Republici Hrvatskoj.
 
U vezi s postavljenim pitanjem mišljenje je ovoga tijela da inozemna podružnica, kao gospodarski subjekt u smislu članka 3. toč. 8. ZJN 2016, nepostojanje dospjelih obveza po osnovi poreza i doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje dokazuje samo za sebe, a ne i za svoga osnivača. U tom smislu, naručitelj će u postupku pregleda i ocjene ponuda u odnosu na podružnicu inozemnog društva kao gospodarskog subjekta s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj, putem EOJN RH (modul DOHVAT) provjeriti i stanje duga po osnovi poreza i doprinosa, u evidenciji Porezne uprave.
 
Vezano za dio pitanja koji se odnosi na dokazivanje nekažnjavanosti u slučaju kada ponudu podnosi inozemna podružnica odgovaramo da u tom slučaju inozemna podružnica dokazuje nekažnjavanost za sebe, ali i za svoga osnivača.
 
Napominjemo da se u slučaju kada se radi o gospodarskom subjektu s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj, koji je upisan u sudski (ili obrtni) registar što uključuje i inozemnu podružnicu, isti u pravilu ne dostavlja izjavu o nekažnjavanju jer je naručitelj obvezan, sukladno članku 262. stavku 1. ZJN 2016, u vezi s člankom 20. stavkom 3. Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave (NN br. 65/17), zatražiti dohvat podataka iz kaznene evidencije Ministarstva pravosuđa u odnosu na kaznena djela propisana Kaznenim zakonom Republike Hrvatske, a koja su pobrojana u članku 251. stavku 1. točki 1. ZJN 2016, izravno putem EOJN RH (modul DOHVAT), za gospodarskog subjekta i osobu koja je član upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili ima ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora toga gospodarskog subjekta.
 
Također, naručitelj će u odnosu na gospodarskog subjekta s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj, koji je upisan u sudski (ili obrtni) registar, što uključuje i podružnicu inozemnog društva, putem modula DOHVAT-a provjeriti i stanje duga po osnovi poreza i doprinosa, u evidenciji Porezne uprave.
 
Više informacija o korištenju modula DOHVAT može se pronaći na internetskoj stranici:
https://help.nn.hr/support/search/solutions?term=modul+dohvat&authenticity_token=BMeoa9gZ9Te4Fb4oGrJG8zM9xdnWhLy9XfKB1ODjpaM%3D 
Mora li škola, kao javni naručitelj, za nabavu udžbenika primijeniti jedan od postupaka javne nabave? 
Postupak odabira i uvrštavanja u Katalog odabranih udžbenika reguliran je Zakonom o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu (NN br. 116/2018). Istim Zakonom određena je i najviša dopuštena cijena udžbenika. Sukladno članku 10. stavku 1. toga Zakona, u školi mogu biti u uporabi samo udžbenici koji se nalaze u Katalogu odobrenih udžbenika koji, između ostalog, sadrži naslov udžbenika, ime i prezime autora, naziv nakladnika ili izdavača te konačnu maloprodajnu cijenu udžbenika.
 
Dakle, navedenim Zakonom je propisan naslov udžbenika te njegov nakladnik ili izdavač, ali ne i dobavljač od kojega pojedini javni naručitelj nabavlja udžbenike. Stoga, ako pojedina škola za svoje učenike sama nabavlja udžbenike (s popisa iz Kataloga), a procijenjena vrijednost nabave je jednaka ili veća od praga iz članka 12. stavka 1. ZJN 2016 (200.000,00 kn), kao obveznik primjene Zakona o javnoj nabavi, škola je pri nabavi obvezna provesti jedan od postupaka javne nabave propisanih ZJN 2016. Pri tome, ZJN 2016 ne ograničava naručitelja po pitanju dinamike i broja postupaka javne nabave koje provodi, ako se u svakom postupku pridržava pravila koja vrijede za ukupnu procijenjenu vrijednost predmeta nabave.
 
U pogledu određivanja predmeta nabave i određivanja procijenjene vrijednosti nabave napominjemo da svaki udžbenik, odnosno svaki naslov udžbenika, može predstavljati zasebnu cjelinu, odnosno zaseban predmet nabave.
Može li naručitelj definirati promjenu cijena na način da se tijekom trajanja okvirnog sporazuma jedinične cijene mogu samo smanjivati?
 
Način definiranja cijene ponude propisan je odredbama članka 6. Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave (NN 65/2017), gdje se navodi da naručitelj u dokumentaciji o nabavi određuje je li cijena ponude promjenjiva ili nepromjenjiva. Promjenjiva cijena je cijena koja se tijekom trajanja ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma može mijenjati. Ako je cijena ponude promjenjiva, naručitelj mora u dokumentaciji o nabavi odrediti način i uvjete izmjene cijene.
 
Načelno, ne ulazeći u njenu opravdanost, odredba u dokumentaciji o nabavi kojom naručitelj određuje da se tijekom trajanja okvirnog sporazuma jedinične cijene mogu samo smanjivati mogla bi biti prihvatljiva samo u slučaju okvirnog sporazuma s više gospodarskih subjekata koji ne obvezuje stranke na sklapanje pojedinačnih ugovora. Sklapanju svakog pojedinačnog ugovora prethodilo bi ponovno nadmetanje između gospodarskih subjekata stranaka okvirnog sporazuma, a gospodarski subjekti bi, ako imaju interesa, mogli ponuditi samo niže cijene od onih ponuđenih prilikom sklapanja okvirnog sporazuma.
 
U ostalim slučajevima, mišljenja smo da određivanje cijena u dokumentaciji o nabavi na ovakav način nije u skladu s odredbama ZJN 2016 te prije navedenim odredbama Pravilnika, jer naručitelj svojim zahtjevima narušava ravnopravnost sudionika i načelo jednake vrijednosti činidaba te dovodi gospodarske subjekte u nepovoljan položaj. 
Je li naručitelj dužan, ako ima ugovor s jednim gospodarskim subjektom za više grupa predmeta nabave, upisati u sustav jedan ugovor s više grupa predmeta nabave ili ugovore za svaku pojedinu grupu, a vezano za primjenu članka 5. stavka 2. Pravilnika o planu nabave, registru ugovora, prethodnom savjetovanju i  analizi tržišta u javnoj nabavi (NN broj 101/17)? 
Članak 5. stavak 2. Pravilnika o planu nabave, registru ugovora, prethodnom savjetovanju i  analizi tržišta u javnoj nabavi (NN broj 101/17, dalje u tekstu Pravilnik) propisuje da, ako je predmet nabave podijeljen na grupe, podaci iz stavka 1. istoga članka se razrađuju i unose za svaku pojedinu grupu predmeta nabave.
 
Naručitelj može u istom postupku javne nabave sklopiti jedan ugovor s istim ponuditeljem za više grupa. Međutim, neovisno o tome je li naručitelj sklopio jedan ugovor s istim ponuditeljem za više grupa predmeta nabave u postupku javne nabave, sukladno gore navedenoj odredbi članka 5. stavka 2. Pravilnika podaci iz stavka 1. istog članka Pravilnika upisuju se za svaku grupu zasebno.
 
Stavkom 1. članka 5. Pravilnika propisano je koje sve podatke sadrži registar ugovora.  Cilj je registra ugovora transparentan i javan prikaz sklopljenih ugovora i okvirnih sporazuma. Unošenjem podataka za svaki ugovor zasebno omogućeno je praćenje izvršenja svakog ugovora, a naročito u pogledu eventualnog raskida pojedinog ugovora, te ukupnog iznosa isplaćenog ugovaratelju na temelju sklopljenog ugovora ili okvirnog sporazuma, uključujući ugovore na temelju okvirnog sporazuma. 
Smije li naručitelj nabaviti maksimalnu količinu robe, odnosno do procijenjene vrijednosti nabave, temeljem izmjene ugovora, ako je u dokumentaciji o nabavi odredio okvirnu količinu predmeta nabave te da će se u slučaju potrebe za većom ili manjom količinom od određene postupiti sukladno člancima 315. – 320. ZJN 2016, odnosno da stvarno nabavljena količina robe temeljem okvirnog sporazuma može biti veća ili manja od predviđene okvirne količine uz ograničenje da ukupna plaćanja bez PDV-a na temelju svih ugovora sklopljenih na temelju okvirnog sporazuma ne smiju prelaziti procijenjenu vrijednost nabave te smatra li se navedena izmjena ugovora značajnom izmjena ugovora u smislu članka 321. stavka 2. ZJN 2016? 
Člankom 314. stavkom 1. ZJN 2016 propisano je da javni naručitelj smije izmijeniti ugovor o javnoj nabavi tijekom njegova trajanja bez provođenja novog postupka javne nabave samo u skladu s odredbama članaka 315. – 320. ovoga Zakona.
 
Stavkom 3. istog članka ZJN 2016. propisano je da se odredbe članaka 315. – 321. ovoga Zakona o izmjenama ugovora o javnoj nabavi na odgovarajući način primjenjuju na izmjene okvirnog sporazuma tijekom njegova trajanja.
 
S obzirom na navedeno, u predmetnom slučaju radilo bi se o primjeni članka 315. ZJN 2016 kojim je propisano da javni naručitelj smije izmijeniti ugovor o javnoj nabavi i tijekom njegova trajanja bez provođenja novog postupka javne nabave ako su izmjene, neovisno o njihovoj novčanoj vrijednosti, bile na jasan, precizan i nedvosmislen način predviđene u dokumentaciji o nabavi u obliku odredaba o izmjenama ugovora, a koje mogu uključivati odredbe o promjeni cijene ili opcija, što je u konkretnom slučaju bila odredba u dokumentaciji o nabavi o ukupnom plaćanju bez PDV-a koje ne smije prijeći procijenjenu vrijednost nabave.
Može li naručitelj u dinamičkom sustavu javne nabave sklopiti ugovor o javnoj nabavi s odabranim ponuditeljem prije donošenja rješenja Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, ako je neposredno nakon potpisa ugovora o javnoj nabavi i upućenog poziva na potpis ugovora odabranom ponuditelju izjavljena žalba na odluku o odabiru, s obzirom da u dokumentaciji o nabavi nije određen rok mirovanja?
 Člankom 306. stavkom 2. ZJN 2016 propisano je da se rok mirovanja, između ostalog, ne primjenjuje u slučaju sklapanja ugovora u okviru dinamičkog sustava nabave.
 
Nadalje, člankom 307. stavkom 1. točkom 3. ZJN 2016 propisano je da odluka o odabiru postaje izvršna dostavom odluke ponuditelju, ako se rok mirovanja ne primjenjuje.
 
Stavkom 3. istog članka ZJN 2016. propisano je da se smatra da je ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum sklopljen na dan izvršnosti odluke o odabiru, osim u slučaju iz stavka 4. i 5. ovog članka.
 
Slijedom navedenog, u konkretnom slučaju nema zakonske zapreke da se ugovor o javnoj nabavi sklopi prije donošenja rješenja Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (dalje u tekstu: DKOM), s obzirom da predmetna žalba nema suspenzivni učinak, pri čemu se ukazuje da neprimjena roka mirovanja ne isključuje rok za izjavljivanje žalbe, kao i moguću novčanu kaznu za naručitelja temeljem članka 429. stavka 1. ZJN 2016, u slučaju da DKOM svojim rješenjem poništi nastali ugovor u okviru dinamičkog sustava nabave, ako je isti u suprotnosti s člancima 161. i 162. ZJN 2016. Stoga se može smatrati opravdanim da se u konkretnom slučaju ugovor o javnoj nabavi sklopi tek po izvršnosti rješenja DKOM-a.
Kada je u e-Certisu vidljivo da je za utvrđivanje okolnosti iz članka 251., 252. i 254. stavka 1. točke 2. ZJN 2016 moguće dostaviti izjavu ili neki drugi dokument (izvadak, potvrda i sl.), može li se izjava smatrati prihvatljivom kao dokaz svih okolnosti za koje je navedena kao dokaz?
 
Je li intencija članka 265. stavka 2. ZJN 2016 da se izjavu može koristiti ako u državi poslovnog nastana ne postoji jedna, potpuna potvrda/izvadak kojom se dokazuje osnova za isključenje u potpunosti ili je izjava prihvatljiv dokaz samo ako se u državi poslovnog nastana ne izdaje niti jedna potvrda/izvadak nadležnog tijela?
Članak 3. stavak 1. točka 5. ZJN 2016 definira e-Certis kao internetsko spremište potvrda, elektronički sustav Europske komisije koji sadržava bazu podataka o dokazima koji se dostavljaju u postupcima javne nabave te tijelima nadležnim za njihovo izdavanje u državama članicama.
 
Članak 269. ZJN 2016 propisuje da javni naručitelj koristi sustav e-Certis radi dobivanja podataka o vrstama i oblicima dokaza pododjeljka 2. odjeljka C poglavlja 4. glave III dijela drugog ZJN 2016 te o nadležnim tijelima koja ih izdaju u državama članicama. Javni naručitelj obvezan je zahtijevati prvenstveno one vrste i oblike dokaza iz pododjeljka 2. odjeljka C poglavlja 4. glave III dijela drugog ZJN 2016 koji su obuhvaćeni sustavom e-Certis, ako su podaci u sustavu e-Certis ažurirani. Republika Hrvatska dužna je osigurati da se podaci vezani uz potvrde i druge oblike dokazne dokumentacije stalno ažuriraju. Navedena odredba stupila je na snagu 18. listopada 2018. godine.
 
Članak 269. ZJN 2016 u pravni poredak Republike Hrvatske preuzima odredbu članka 61. Direktive 2014/24/EU koja glasi:
 
„1. Radi olakšavanja prekograničnog nadmetanja, države članice dužne su osigurati da se podaci vezani uz potvrde i druge oblike dokazne dokumentacije koji se unose sustav e-Certis koji je uspostavila Komisija stalno ažuriraju.
 
2.  Javni naručitelji koriste sustav e-Certis te zahtijevaju prvenstveno one vrste potvrda ili oblika dokazne dokumentacije koji su obuhvaćeni sustavom e-Certis.
 
3.  Komisija stavlja na raspolaganje sve jezične verzije ESPD-a u sustavu e-Certis.“
 
S tom odredbom povezana je uvodna izjava 87. iste Direktive u kojoj se navodi: „Komisija stavlja na raspolaganje i upravlja elektroničkim sustavom, odnosno e-Certisom, koji trenutačno na dobrovoljnoj osnovi ažuriraju i provjeravaju nacionalna tijela. Cilj sustava e-Certis jest olakšavanje razmjene potvrda i ostale dokazne dokumentacije koju javni naručitelji često zahtijevaju. Dosadašnje iskustvo ukazuje na činjenicu da dobrovoljno ažuriranje i provjeravanje nije dovoljno kako bi se osiguralo da se e-Certis u potpunosti iskoristi za pojednostavljivanje i olakšavanje razmjene dokumenata posebno za dobrobit malih i srednjih poduzeća. Stoga bi kao prvi korak trebalo održavanje učiniti obvezujućim. Korištenje sustava e-Certis kasnije će se učiniti obvezujućim.“
 
Slijedom toga, cijeni se da je svrha e-Certisa pojednostavljenje i olakšavanje razmjene dokumenata. Stoga su države članice, s jedne strane, obvezne stalno ažurirati podatke u e-Certisu kako bi se olakšalo prekogranično nadmetanje, a javni naručitelji, s druge strane, zahtijevati dostavu prvenstveno onog oblika dokaza koji je naveden u e-Certisu kako ne bi nametali strože zahtjeve nego što se to traži od gospodarskog subjekta u državi članici njegovog poslovnog nastana (načela zabrane diskriminacije i jednakog tretmana).
 
Prema informacijama kojima raspolaže ovo tijelo, ako postoji više mogućnosti dokazivanja pojedine osnove za isključenje (ili uvjeta sposobnosti), države članice u e-Certisu mogu dokaze navesti kumulativno ili alternativno. Ako je država članica navela više dokaza koji se kumulativno moraju dostaviti za, primjerice, dokazivanje jedne osnove za isključenje, onda gospodarski subjekt mora dostaviti sve te dokaze koji su navedeni u e-Certisu. S druge strane, ako je država članica dokaze navela alternativno, onda bilo koji dokaz s popisa koji gospodarski subjekt dostavi dokazuje da ne postoji dotična osnova za isključenje.
 
Slijedom navedenog, a vezano za prvo pitanje, ako je država članica u e-Certisu odredila izjavu (koja se u Republici Hrvatskoj daje sukladno članku 265. stavka 2. ZJN 2016) kao dokaz neke osnove za isključenje (ili uvjeta sposobnosti) bilo kao samostalan dokaz, bilo alternativno s drugim dokazima, ovo Ministarstvo je mišljenja da je takva izjava prihvatljiv dokaz u postupcima javne nabave u Republici Hrvatskoj za sve okolnosti za koje je navedena kao dokaz u e-Certisu od strane države članice.
 
U odnosu na drugo pitanje vezano za članak 265. stavka 2. ZJN 2016, ovo Ministarstvo je mišljenja da je svrha ovog zakonskog članka da se izjava, kao dokaz, dostavlja u onim slučajevima kada dokaze iz članka 265. stavka 1. ZJN 2016 nije uopće moguće dostaviti ili njima nisu obuhvaćene sve okolnosti koje treba dokazati. Primjerice, ako u državi članici gospodarski subjekt može dobiti potvrdu nadležnog tijela da nema poreznih dugovanja, ali ista ne obuhvaća podatak o dugovanju s osnova socijalnog osiguranja (mirovinsko i zdravstveno), niti u toj državi postoji nadležno tijelo koje bi moglo dati potvrdu o tim činjenicama, gospodarski subjekt će te podatke dokazati izjavom sukladno članku 265. stavku 2. ZJN 2016. Međutim, mišljenja smo da u takvom slučaju gospodarski subjekt ne bi mogao dostaviti izjavu u odnosu na porezno dugovanje jer može ishoditi potvrdu nadležnog tijela. Zaključno, napominjemo da bi javni naručitelj primarno trebao voditi računa o dokazima navedenima u e-Certisu, kako je navedeno u odgovoru na prvo pitanje.
Je li zbog činjenice da je određeni gospodarski subjekt bio uključen u pripremu postupka javne nabave tako što je savjetovao naručitelja oko sadržaja dokumentacije o nabavi, taj gospodarski subjekt s naručiteljem u sukobu interesa te je li u takvom slučaju naručitelj obvezan u dokumentaciji o nabavi, u smislu članka 76. ZJN 2016, navesti navedeni gospodarski subjekt kao gospodarski subjekt s kojim je naručitelj u sukobu interesa?
 
 Ovo Ministarstvo je mišljenja da se prethodno opisana situacija ne bi mogla podvesti pod odredbe o sukobu interesa iz članka 76. ZJN 2016 (osim u slučaju da između predstavnika naručitelja u smislu članka 76. stavka 2. ZJN 2016 i tih gospodarskih subjekata postoji izravno ili neizravno, financijski, gospodarski ili bilo koji drugi osobni interes koji bi se mogao smatrati štetnim za njihovu nepristranost i neovisnost u okviru postupka, a osobito: 1. ako predstavnik naručitelja istodobno obavlja upravljačke poslove u gospodarskom subjektu, ili 2. ako je predstavnik naručitelja vlasnik poslovnog udjela, dionica odnosno drugih prava na temelju kojih sudjeluje u upravljanju odnosno u kapitalu toga gospodarskog subjekta s više od 0,5 %.), već da su na istu primjenjive odredbe članka 199. i 254. stavak 1. točka 6. ZJN 2016.
 
Podredno, ukazuje se da i u slučajevima kada se ne radi o sukobu interesa u smislu članka 76. ZJN 2016, ali se radi o takvim odnosima predstavnika naručitelja i gospodarskih subjekata koji bi mogli biti prijeporni u pogledu sukoba interesa, naručitelji bi trebali preispitati slučaj i postupati na primjeren način s ciljem otklanjanja sumnje u postojanje sukoba interesa osoba koje su na bilo koji način uključene u pripremu i provedbu postupka javne nabave.
 
Članak 199. ZJN 2016 propisuje da ako je natjecatelj, ponuditelj ili gospodarski subjekt koji je povezan s natjecateljem ili ponuditeljem na bilo koji način bio uključen u pripremu postupka nabave, javni naručitelj je obvezan poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurao da sudjelovanje tog natjecatelja ili ponuditelja ne naruši tržišno natjecanje. Mjere uključuju prosljeđivanje relevantnih informacija drugim natjecateljima i ponuditeljima koje su bile razmijenjene u okviru sudjelovanja natjecatelja ili ponuditelja u pripremi postupka nabave ili koje su proizašle iz takvog sudjelovanja te određivanje primjerenih rokova za dostavu ponuda. Natjecatelj ili ponuditelj koji je prethodno sudjelovao u pripremi postupka može biti isključen iz postupka samo ako se na drugi način ne može osigurati obvezno poštovanje načela jednakog tretmana. Prije isključenja javni naručitelj mora omogućiti natjecatelju ili ponuditelju da dokaže da njihovo sudjelovanje u pripremi postupka nabave ne može narušiti tržišno natjecanje. Zaključno, javni naručitelj obvezan je mjere poduzete sukladno odredbama ovoga članka dokumentirati u izvješću o postupku javne nabave.
 
Članak 254. ZJN 2016, koji taksativno navodi tzv. fakultativne razloge za isključenje gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave, u stavku 1. točki 6. propisuje da javni naručitelj može isključiti gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave, ako se narušavanje tržišnog natjecanja, zbog prethodnog sudjelovanja gospodarskog subjekta u pripremi postupka nabave, kako je navedeno u članku 199. ZJN 2016, ne može ukloniti drugim, manje drastičnim mjerama.
 
Slijedom navedenog, ovo Ministarstvo je mišljenja da je provedba prethodnog savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima o nacrtu dokumentacije o nabavi sukladno članku 198. ZJN 2016 svakako jedna od mjera iz članka 199. stavka 2. ZJN 2016 budući da se primjenom tog instituta prosljeđuju relevantne informacije svim zainteresiranim gospodarskim subjektima i prije formalnog početka postupka javne nabave. U tom smislu naručitelj bi trebao voditi računa da u okviru toga drugim subjektima proslijedi sve važne informacije koje su bile razmijenjene u okviru sudjelovanja natjecatelja ili ponuditelja u pripremi postupka nabave ili koje su proizašle iz takvog sudjelovanja, koje možda nisu sastavni dio dokumentacije o nabavi, a potencijalno bi mogle dovesti u prednost gospodarske subjekte koji su sudjelovali u pripremi postupka.
 
Dodatno, promjene, odnosno dorade tehničke specifikacije, kriterija za odabir gospodarskih subjekata te kriterija za odabir ponude isključivo od strane službi naručitelja kako bi se omogućilo sudjelovanje što većeg broja gospodarskih subjekata na tržištu (promjene in favorem poticanja što šireg tržišnog natjecanja) bi se mogle smatrati odgovarajućim mjerama. Nadalje, jedna od mjera bila bi određivanje primjerenih rokova za dostavu ponuda, što bi u konkretnom slučaju značilo određivanje rokova koji su duži od minimalnih rokova propisanih zakonom kako bi se ostavilo dovoljno vremena zainteresiranim gospodarskim subjektima (koji nisu sudjelovali u izradi dokumentacije) za pripremu njihovih ponuda.
 
Svrha odredbi ZJN 2016 (kojim su u nacionalno pravo prenesene odredbe relevantnih EU direktiva u području javne nabave) je omogućiti sudjelovanje što većeg broja gospodarskih subjekata u postupku javne nabave, pa tako i onih koji su sudjelovali u pripremi postupka, ali pod ključnim uvjetom da takvo postupanje ne smije narušiti načela javne nabave, posebice načelo jednakog tretmana i tržišnog natjecanja. Sukladno tome, svrha mjera koje naručitelj mora poduzeti je onemogućavanje posjedovanja „povlaštenih informacija“ od strane gospodarskih subjekata koji su sudjelovali u pripremi postupka, bilo da se radi o dodatnim informacijama koje drugim subjektima uopće nisu bile dostupne, ili su pristup određenim informacijama imali ranije nego drugi subjekti.
Postoji li mogućnost dostave jamstva u obliku garancije, odnosno izjave, koju izdaje osiguravajuće društvo, a ne banka, te mogu li naručitelji prihvatiti takvo jamstvo kao valjano?
U članku 214. stavku 1. ZJN 2016 propisano je u koje svrhe naručitelj može zahtijevati jamstvo od gospodarskog subjekta.
 
Stavkom 3. članka 214. ZJN 2016 propisano je da je naručitelj, ako zahtijeva jedno ili više jamstava iz stavka 1. istog članka, obvezan u dokumentaciji o nabavi odrediti vrstu, sredstvo i uvjete jamstava.
 
Dakle, naručitelji sami određuju vrstu, sredstvo i uvjete jamstva.
 
Slijedom navedenog, Ministarstvo je mišljenja da bi naručitelj mogao odrediti garanciju, odnosno izjavu, koju izdaje osiguravajuće društvo kao jamstvo te istu prihvatiti kao valjanu, pod uvjetom da takva garancija ispunjava uvjete jamstva određene dokumentacijom o nabavi. 
Je li naručitelj obvezan provesti postupak javne nabave sukladno ZJN 2016 za nabavu dugoročnog kredita za obrtna sredstva, a koji bi sadržavao i trošak naknade, kamate te sve troškove ugovaranja kredita, odnosno sav trošak kredita osim glavnice?
 Člankom 30. stavkom 1. točkom 11. ZJN 2016 propisano je da se Zakon ne primjenjuje na zajmove i kredite, bez obzira na to jesu li povezani s izdavanjem, prodajom, kupnjom ili prijenosom vrijednosnih papira ili drugih financijskih instrumenata. 
 
Iz svega navedenoga proizlazi da se ZJN 2016 ne primjenjuje na nabavu kredita neovisno o kojoj se vrsti kredita radi, pa tako niti na nabavu dugoročnog kredita za obrtna sredstva, kao i sve troškove koji terete isti kredit.
Mogu li se prilikom izmjene ugovora tijekom njegovog izvršenja primijeniti i članak 316. i 317. ZJN 2016 ili se oni međusobno isključuju? 
Odredbe ZJN 2016 kojima su propisane mogućnosti i uvjeti izmjene ugovora o javnoj nabavi tijekom njegova trajanja, dozvoljavaju izmjene ugovora o javnoj nabavi kumulativno, po svakoj osnovi do gornje granice propisane tim odredbama, odnosno, ako je, u konkretnom slučaju, izmjena prvotnog ugovora o javnoj nabavi radova učinjena temeljem članka 317. ZJN 2016, a za sljedeću izmjenu ugovora su ispunjeni uvjeti propisani člankom 316. ZJN 2016, nema zapreke da se ugovor izmjeni i temeljem članka 316. ZJN 2016.
 
Dakle, nastavno na naprijed rečeno, Ministarstvo iznosi mišljenje da se ugovor tijekom izvršenja može/smije mijenjati u kumulativu temeljem odredaba od članka 315. – 320. ZJN 2016, ali pod uvjetima navedenima u tim člancima.
 
Pri tome se ukazuje da je na naručitelju teret dokaza da su ispunjeni uvjeti propisani u članku ZJN 2016 temeljem kojega naručitelj želi izmijeniti ugovor.
Može li ponuditelj za radove koje je izvršio podugovaratelj te koje mora platiti naručitelj, priložiti račun s cijenama podugovaratelja koje su niže od cijena u troškovniku koji je sastavni dio ugovora o javnoj nabavi između naručitelja i ugovaratelja (ponuditelja)?
Člankom 223., stavkom 1. Zakona o javnoj nabavi (NN broj 120/16, dalje u  tekstu: ZJN 2016) propisano je da je javni naručitelj obvezan neposredno plaćati podugovaratelju za dio ugovora koji je isti izvršio, osim ako to zbog opravdanih razloga, vezanih uz prirodu ugovora ili specifične uvjete njegova izvršenja nije primjenjivo, pod uvjetom da su ti razlozi bili navedeni i obrazloženi u dokumentaciji o nabavi ili ugovaratelj dokaže da su obveze prema podugovaratelju za taj dio ugovora već podmirene. Stavkom 2. istog članka ZJN 2016 propisano je da ugovaratelj mora svom računu ili situaciji priložiti račune ili situacije podugovaratelja, koje je prethodno potvrdio.
 
Dakle, kada ugovaratelj daje dio ugovora o javnoj nabavi u podugovor, navedena odredba propisuje dvije obveze.
Prva obveza se odnosi na ugovaratelja (ponuditelja) koji je dio ugovora dao u podugovor, da pri ispostavljanju računa/situacije naručitelju priloži račun/situaciju podugovaratelja, kojeg je prethodno potvrdio.
Druga se obveza odnosi na naručitelja, koji je obvezan neposredno platiti podugovaratelju za dio ugovora koji je isti izvršio.
Nadalje,  kada ugovaratelj daje dio ugovora o javnoj nabavi u podugovor, postoje dva ugovorna odnosa.
 
Prvi ugovorni odnos je između naručitelja i ugovaratelja (ponuditelja), a drugi ugovorni odnos je između ugovaratelja (ponuditelja) i podugovaratelja.
 
Računi se ispostavljaju sukladno sklopljenim ugovorima.
 
Račun ispostavljen od strane podugovaratelja ugovaratelju je po cijenama iz ugovora između ova dva ugovaratelja (podugovor), a račun ispostavljen od strane ugovaratelja (ponuditelja) naručitelju je po cijenama iz ugovora o javnoj između ova dva ugovaratelja (tj. ugovora o javnoj nabavi).
 
Stoga će račun podugovaratelja, priložen uz račun ugovaratelja (ponuditelja), sadržavati različite cijene od cijena iz računa ugovaratelja, odnosno cijena iz troškovnika koji je sastavni dio ugovora o javnoj nabavi između naručitelja i ugovaratelja (ponuditelja).
 
Za izvršeni dio ugovora naručitelj plaća neposredno podugovaratelju po cijeni iskazanoj u njegovom računu, priloženom računu ugovaratelja (ponuditelja).

Zaključno, napominjemo kako podizvoditelj ne može u svom računu iskazati cijenu višu od one koja je iskazana u stavci troškovnika, koji je sastavni dio ugovora o javnoj nabavi.


23.01.2019