Kako se određuje starost dokumenata odnosno što znači pojam „ažurirani dokumenti“?

Vezano za pitanje ažuriranih popratnih dokumenata, upućujemo vas na uvodnu izjavu Direktive 2014/24/EU, broj 85, u kojoj se navodi sljedeće: “važno je da bi se odluke javnih naručitelja trebale temeljiti na novim podacima, osobito što se tiče osnova za isključenje, a s obzirom da do važnih promjena može doći vrlo brzo, na primjer u slučaju financijskih poteškoća zbog kojih bi gospodarski subjekt postao neprikladan, ili obratno, ako su nepodmirene obveze za socijalna davanja u međuvremenu plaćene. Poželjno je dakle, da javni naručitelji, kad god je moguće, provjere te podatke pristupajući relevantnim bazama podataka koje bi trebale biti nacionalne u smislu da njima upravljaju tijela javne vlasti.”
ZJN 2016 ne sadrži odredbe o starosti pojedinih dokaza, međutim u obrazloženju odredbi članaka 260. do 263. ZJN 2016, navodi se da je ažurirani popratni dokument, kojeg dostavlja ponuditelj koji je dostavio ekonomski najpovoljniju ponudu, svaki dokument u kojem su sadržani podaci važeći, odgovaraju stvarnom činjeničnom stanju u trenutku dostave naručitelju te dokazuju ono što je gospodarski subjekt naveo, odnosno izjavio u Europskoj jedinstvenoj dokumentaciji o nabavi (ESPD).
Ovisno o vrsti dokaza odnosno traženog dokumenta, isti može biti stariji (npr. financijska izvješća; popis radova; popis glavnih isporuka robe, i sl., ili noviji od datuma slanja zahtjeva za dostavu ažuriranih popratnih dokumenata, npr. potvrda porezne uprave, i sl.), ali bitno je da su u njemu sadržani podaci važeći, odgovaraju stvarnom činjeničnom stanju u trenutku dostave naručitelju te da dokazuju ono što je gospodarski subjekt naveo u ESPD-u.