Usluge iz Dodatka II.B za pravne usluge

Zakonom o javnoj nabavi („Narodne novine“ broj: 90/11, dalje u tekstu: Zakon), uvedene su značajne novine kod sklapanja ugovora o javnim uslugama iz Dodatka II.B Zakona. Za sklapanje ovih ugovora naručitelji:

- provode jedan od postupaka javne nabave, ili

- poseban postupak koji je opisan u članku 44. Zakona.

Ovakvim normiranjem ostvaren je važan iskorak pri provedbi postupaka nabave za usluge iz Dodatka II. B Zakona u kojima je dosadašnja praksa ukazivala na određene probleme u ostvarivanju adekvatne razine transparentnosti i tržišnog natjecanja.

Pravne usluge su kategorija 21. Dodatka II.B Zakona. U Pravilniku o primjeni jedinstvenog rječnika javne nabave („Narodne novine“ broj: 6/2012), u Prilogu I.A Glavni rječnik, pravne usluge obuhvaćene su CPV oznakama od 79111000-5 do 7914000-7:

- 79100000-5 Pravne usluge

- 79110000-8 Usluge pravnih savjeta i zastupanja

- 79111000-5 Usluge pravnih savjeta

- 79112000-2 Usluge pravnog zastupanja

- 79112100-3 Usluge zastupanja dionika

- 79120000-1 Savjetodavne usluge na području patenata i autorskih prava

- 79121000-8 Savjetodavne usluge na području autorskih prava

- 79121100-9 Savjetodavne usluge na području autorskih prava na programsku podršku

- 79130000-4 Usluge pravnog dokumentiranja i ovjeravanja

- 79131000-1 Usluge dokumentiranja

- 79132000-8 Usluge ovjeravanja

- 79132100-9 Usluge ovjeravanja elektroničkog potpisa

- 79140000-7 Usluge pružanja prvanih savjeta i informacija

Zakon člankom 44. propisuje postupak sklapanja ugovora o javnim uslugama iz Dodatka II.B Zakona.

1. Naručitelj objavljuje zahtjev za prikupljanje ponuda na internetskim stranicama. Zahtjev mora biti dostupan na internetskim stranicama najmanje 60 dana od dana njegove objave (stavak 1).

2. Istodobno s objavljivanjem zahtjeva za prikupljanje ponuda na internetskim stranicama naručitelj može uputiti zahtjev za prikupljanje ponuda određenom broju gospodarskih subjekata po vlastitom izboru (stavak 2.).

3. Broj gospodarskih subjekata kojima naručitelj upućuje zahtjev za prikupljanje ponuda ne smije biti manji od tri. Ovisno o prirodi usluge o kojoj se radi, uključujući i razinu tržišnog natjecanja u tom području, broj gospodarskih subjekata može biti manji od tri (stavak 3.).

4. Zahtjev za prikupljanje ponuda upućuje se na način koji omogućuje dokazivanje da je isti zaprimljen od strane gospodarskog subjekta (dostavnica, povratnica, izvješće o uspješnom slanju telefaksom, elektronička isprava i sl.) (stavak 4.).

5. Iznimno, naručitelj nije obvezan objaviti zahtjev za prikupljanje ponuda ako je to u suprotnosti s posebnim propisom ili pravilima kojima je regulirano obavljanje određenih usluga. U tom slučaju naručitelj upućuje zahtjev za prikupljanje ponuda u skladu sa točkama 2. do 4. (stavak 5.).

7. Rok za dostavu ponuda ne smije biti kraći od 15 dana od dana upućivanja odnosno objavljivanja zahtjeva za prikupljanje ponuda (stavak 8.).

8. Istodobno s istekom roka za dostavu ponuda naručitelj otvara pravovremeno dostavljene ponude. Ponude dostavljene na temelju objavljenog zahtjeva za prikupljanje ponuda na internetskim stranicama, uzimaju se u razmatranje pod istim uvjetima kao i ponude dostavljene na temelju zahtjeva za prikupljanje ponuda upućenog gospodarskim subjektima. (stavak 10.).

9. Naručitelj izrađuje zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda te odabire najpovoljniju ponudu sukladno kriteriju za odabir ponude. (stavak 11.).

10. Nakon odabira naručitelj može objaviti prethodnu obavijest o namjeri sklapanja ugovora. Ako naručitelj objavi prethodnu obavijest o namjeri sklapanja ugovora, dan objave obavijesti ima učinak dostave odluke o odabiru u smislu odredbe članka 96. Zakona te je naručitelj obvezan primijeniti rok mirovanja. (stavci 12. i 13.).

11. Ako naručitelj ne objavi prethodnu obavijest o namjeri sklapanja ugovora, donosi odluku o odabiru koju dostavlja ponuditeljima. (stavak 14.).

12. Javni naručitelj je obvezan za svaki sklopljeni ugovor odnosno okvirni sporazum, poslati na objavljivanje obavijest o sklopljenom ugovoru najkasnije 48 dana od dana sklapanja ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma (članak 60. stavak 1.), a sektorski naručitelj najkasnije dva mjeseca od dana sklapanja ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma (članak 125. stavak 1.).

Mišljenje je Hrvatske odvjetničke komore da, sukladno Rješenju Ustavnog suda RH U-I-23/1999. od 20.04.2000., odvjetnička djelatnost ne predstavlja gospodarsku djelatnost i ne može zbog svojih specifičnosti biti podvrgnuta tržišnim zakonitostima, te da specifična pravila struke položaj odvjetništva čini bitno drugačijim od položaja gospodarskih djelatnosti na tržištu, čime se ono izdvaja od pravila koja vladaju u gospodarstvu u kojem je profit, uz poštivanje ustavnih načela i prava, osnovni cilj.

Stoga je Uprava za sustav javne nabave mišljenja, da naručitelji mogu za nabavu određenih pravnih usluga, a s obzirom na njihovu prirodu, uključujući i razinu tržišnog natjecanja u području pružanja tih usluga, primijeniti članak 44. stavak 5. Zakona. U tom slučaju, naručitelji mogu postupiti sukladno člancima 44. stavak 2.,3. i 4. Zakona, dakle:

- nisu obvezni objaviti zahtjev za prikupljanje ponuda na internetskim stranicama, i

- upućuju zahtjev za prikupljanje ponuda za pravne usluge, pri čemu broj odvjetnika kojima se upućuje zahtjev može biti manji od tri, tj. zahtjev se može uputiti i samo jednom odvjetniku;

Posebno napominjemo da prilikom nabave pravnih usluga, naručitelji na opisani način, smiju nabavljati samo usluge koje odvjetnici kao oblike pravne pomoći pružaju temeljem Zakona o odvjetništvu, a sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 148/09):

- davanje pravnih savjeta i mišljenja,

- sastavljanje isprava (ugovori, oporuke, izjave i dr.),

- sastavljanje tužbi, žalbi prijedloga, zahtjeva, molbi, izvanrednih pravnih lijekova i drugih podnesaka,

- zastupanje stranaka.

Sukladno tome, ovaj način nabave naručitelj ne smije primjeniti za nabavu, primjerice, savjetodavnih usluga (koje nisu obuhvaćene tarifiranom uslugom pravnih savjeta i mišljenja), izrade studija, analiza i drugih usluga za koje se kao ponuditelji ili natjecatelji također mogu javiti odvjetnici, ali i drugi gospodarski subjekti.

U pogledu kriterija za odabir ponuda koji je primjenjiv na odabir odvjetničke usluge, treba napomenuti da članak 82. stavak 4. Zakona propisuje da u slučaju ugovora o javnim uslugama i ugovora o javnoj nabavi robe, kriteriji za odabir ponude ne smiju utjecati na primjenu zakona, drugih propisa i upravnih akata kojima je propisana novčana naknada za određene usluge primjerice (pored ostnalih navedenih u članku 84. stavku 4.) i za odvjetničke usluge.

Mišljenja smo da kriterij za odabir ponude ne smije utjecati na cijene, odnosno naknade za usluge koje pružaju odvjetnici određene Odvjetničkom tarifom. Iz navedenog proizlazi da kada u postupku javne nabave sudjeluje više odvjetnika, nije uputno da naručitelj određuje najnižu cijenu kao kriterij za odabir ponude, obzirom da je cijena određena Odvjetničkom tarifom. U tom slučaju mogući kriterij za odabir je kriterij ekonomski najpovoljnije ponude. Kriteriji koje Zakon u članku 82. stavku 1. točki 1. određuje, navedeni su primjerice. Stoga naručitelji mogu koristiti i druge kriterije koje će određivati u konkretnom slučaju, s time da oni ne smiju biti diskriminirajući i moraju biti povezani s predmetom nabave. Naručitelji pri određivanju i primjeni kriterija ekonomski najpovoljnije ponude za odvjetničke usluge mogu primjerice kao kriterije odabira primjeniti stručne kvalifikacije, dosadašnje iskustvo i sl. pod uvjetom da isti kriteriji nisu ujedno određeni i kao uvjeti sposobnosti.

Kada u postupku javne nabave sudjeluje samo jedan odvjetnik sukladno članku 44. stavcima 2., 3. i 4. Zakona, tada naručitelj kao kriterij odabira može odrediti najnižu cijenu kao kriterij odabira sukladno Odvjetničkoj tarifi, uz specifikaciju odvjetničkih usluga u pratećoj dokumentaciji.