Kada govorimo o direktivama iz područja javne nabave, u pravilu se to odnosi na sljedeće propise:

• Direktiva 2014/24/EU – klasična,
• Direktiva 2014/25/EU – sektorska,
• Direktiva 89/665/EEZ – obrana i sigurnost,
• Direktiva o pravnim lijekovima za javni sektor (Direktiva 89/665/EEZ),
• Direktiva o pravnim lijekovima za sektorske naručitelje (Direktiva 92/13/EEZ),
• Direktive o pravnim lijekovima značajno su izmijenjene Direktivom 2007/66/EZ.

Osim navedenog zakonodavstva, doneseno je dodatnih 39 sektorskih dosjea, dok je 13 trenutno u fazi rasprave i donošenja. Riječ je o propisima izvan direktiva o javnoj nabavi, koji utječu ili mogu utjecati na postupke javne nabave koje provode naručitelji. Kada govorimo o sektorskim dosjeima, u pravilu govorimo o uredbama i direktivama.

• Uredbe se izravno primjenjuju u nacionalnom pravnom sustavu.
• Direktive se transponiraju kroz nacionalne propise.

Iza sektorskih dosjea stoji 15 glavnih uprava Europske komisije, među kojima su: GROW, ENV, HOME, ENER, JUST, EMPL, MOVE, CONNECT, SANTE, TRADE, BUDG, CLIMA, FISMA i HERA. Stoga sektorsko zakonodavstvo utječe na širok spektar sektora poput unutarnjeg tržišta, industrije, socijalne politike, trgovine, energije, sigurnosti, zaštite okoliša, zdravstva, migracija i financija. U pravilu, sektorski dosjei pridonose ciljevima vezanim uz okoliš, socijalne aspekte, kibernetičku sigurnost i otpornost.

Sektorski dosjei predviđaju sedam načina utjecaja na postupke javne nabave:

• osnove za isključenje,
• kriterije za odabir,
• tehničke specifikacije,
• kriterije za odabir ponude,
• ciljeve,
• zajedničku nabavu,
• kriterije uspješnosti.

Naručitelji su dužni pratiti sektorske dosjee, osobito uredbe koje se izravno primjenjuju, te ih impelementirati prilikom provedbe postupaka javne nabave. Time se osigurava usklađenost postupaka ne samo s direktivama o javnoj nabavi već i s ostalim relevantnim zakonodavstvom.