Jačanje antikorupcijskih potencijala u postupcima javne nabave ključan je korak u osiguravanju transparentnosti i učinkovitosti. S obzirom na značaj javne nabave i njezin udio u bruto domaćem proizvodu, ovo područje prepoznato je kao posebno rizično u kontekstu korupcije. Jedan od važnijih koraka u jačanju antikorupcijskih mjera jest usklađivanje zakonodavstva i sustava s međunarodnim standardima i preporukama.

Zakon o javnoj nabavi (NN 120/16, 144/22; u daljnjem tekstu ZJN 2016) člankom 4. propisuje načela (načelo slobode kretanja robe, načelo slobode poslovnog nastana i načelo slobode pružanja usluga te načela koja iz toga proizlaze, kao što su načelo tržišnog natjecanja, načelo jednakog tretmana, načelo zabrane diskriminacije, načelo uzajamnog priznavanja, načelo razmjernosti i načelo transparentnosti) koja bi trebala biti temelj prilikom provedbe postupaka nabave. Kako bi se osigurala transparentnost, podaci o postupcima javne nabave u Republici Hrvatskoj javno su i lako dostupni svim zainteresiranim dionicima.

Obvezne osnove za isključenje gospodarskih subjekata propisane člankom 251. ZJN 2016 obuhvaćaju i pravomoćnu presudu za djela korupcije, prijevare, pranja novca, a poglavlje 8. istog zakona sadrži odredbe o sukobu interesa, uključujući mogućnost isključenja ponuditelja ako se utvrdi postojanje sukobljenog interesa sukladno članku 259. stavak 2. Također, prekršajne odredbe iz članka 443. stavka 1. točke 8. predviđaju novčane kazne za naručitelja i odgovornu osobu naručitelja ukoliko sklope ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum s ponuditeljem kojeg je obvezno trebalo isključiti iz postupka, osim u slučajevima kada to zakon dopušta (članak 251. stavak 1. i članak 252. stavak 1.).

Pravilnik o izobrazbi u području javne nabave (NN 154/23) propisuje zaštitu tržišnog natjecanja, sprječavanje korupcije i etiku u sustavu javne nabave kao jednu od obaveznih tema nastavnog programa izobrazbe u području javne nabave. Cilj je stjecanje znanja o primjeni etičnog i profesionalnog ponašanja u skladu s kodeksom ponašanja i etičkim standardima unutar organizacije naručitelja, kao i osiguranje procjene rizika u pogledu sukoba interesa i korupcije, osobito u kontekstu postupanja zaposlenika na poslovima nabave i gospodarskih subjekata koji mogu narušiti tržišno natjecanje. Kako bi osigurali produženje certifikata, osobe su dužne pohađati programe stručnog usavršavanja, a među temama koje mogu odabrati je i etičko postupanje i usklađenost.

Usklađenost s načelima, etičnost i odgovornost moraju postati temeljne vrijednosti svakog postupka javne nabave i svih osoba uključenih u njihovu pripremu, provedbu i izvršenje, s obzirom na to da su postupci javne nabave podložni antikoruptivnim rizicima u svim fazama životnog ciklusa.

1.        Najveći rizici korupcije kod planiranja, pripreme i odabira postupaka javne nabave:

 • Nepotrebna investicija koja nema stvarnu vrijednost za društvo.
• Precijenjene količine potrebnih roba, radova ili usluga.
• Nepridržavanje uvjeta provedbe postupaka javne nabave prema procijenjenim vrijednostima i podjela nabave s ciljem izbjegavanja primjene propisnog postupka.
• Odabir pregovaračkog postupka bez prethodne objave, suprotno propisanim uvjetima.
• Diskriminatorna dokumentacija koja pogoduje određenom gospodarskom subjektu (npr. uvjeti koji nisu u direktnoj vezi s predmetom nabave).
• Oznaka tipa ili vrste robe koja omogućava povoljniji položaj određenom ponuditelju ili proizvođaču.
• Tehničke specifikacije koje pripremaju potencijalni ponuditelji ili koje su formulirane tako da ih može ispuniti samo određeni gospodarski subjekt.

2.        Najveći rizici korupcije u provedbi postupaka javne nabave:

 • Sklapanje kartelskih sporazuma kako bi se utjecalo na rezultat nadmetanja. Tri glavne vrste sporazuma su: sporazum o cijeni, sporazum o isporuci i sporazum o odabiru ponuditelja koji će dati najbolju ponudu.
• Neujednačeno ocjenjivanje dijelova ponuda - isključivanje ponuditelja ili ponuda koje zadovoljavaju uvjete nadmetanja ili prihvaćanje ponude koja bi trebala biti isključena.

3.        Najveći rizici korupcije tijekom izvršenja ugovora:

• Neizvršavanje odredbi ugovora, posebno u pogledu njegove kvalitete, cijene i roka.
• Izmjene bitnih uvjeta ugovora koje su u suprotnosti s uvjetima provedenog postupka javne nabave (cijena, tehnički sadržaj, datum završetka, itd.).
• Mijenjanje predmeta nabave (u potpunosti ili djelomično), količina ili pojedinih stavki tijekom realizacije ugovora.
• Zaključivanje ugovora za male količine roba, radova ili usluga, a potom naručivanje dodatnih nabava od istog gospodarskog subjekta bez poziva na nadmetanje.
• Zaključivanje ugovora o dodatnim radovima ili uslugama bez ostvarivanja propisanih uvjeta ili na način koji nije sukladan zakonskim odredbama.
• Zaključivanje ugovora o javnoj nabavi, zatim poništavanje dijela ugovora i zaključivanje novog ugovora (bez objave) s ponuditeljem za poništeni dio, uz obrazloženje da vrijednost takvog ugovora ne prelazi procijenjenu vrijednost za koju je propisana primjena pravila javne nabave.

S obzirom na prethodno navedeno, nužno je kontinuirano jačanje antikorupcijskih potencijala te dosljedno izvršavanje postojećih antikorupcijskih mjera, što predstavlja odgovornost ne samo institucija i naručitelja, već i ponuditelja, svih drugih dionika, kao i šire javnosti te nevladinih organizacija. Svi ovi akteri svojim djelovanjem mogu doprinijeti učinkovitosti sustava javne nabave, čime se osigurava njegov integritet i smanjuje izloženost korupciji.

Hrvatski sabor je 29. listopada 2021. godine donio Strategiju sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine, koja obuhvaća 5 posebnih ciljeva i 95 antikorupcijskih mjera. Prvi Akcijski plan za razdoblje od 2022. do 2024. obuhvaća 206 antikorupcijskih mjera. Posebni cilj 4.4. odnosi se na jačanje antikorupcijskih potencijala u sustavu javne nabave. Trenutno je u procesu donošenja drugi akcijski plan za trogodišnje razdoblje, koji će sadržavati i nove mjere s ciljem daljnjeg jačanja antikorupcijskih potencijala u sustavu javne nabave.