U Službenom listu Europske unije, L330 od 23. prosinca 2022. objavljena je Uredba (EU) 2022/2560 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o stranim subvencijama kojima se narušava unutarnje tržište. Teskt ove Uredbe na hrvatskom jeziku možete pronaći OVDJE. 

U području javne nabave, subvencije iz trećih zemalja mogu primateljima dati nepoštenu prednost pri dobivanju ugovora o javnoj nabavi u EU-u. FSR stoga dopušta Europskoj komisiji da istraži financijske doprinose koje zemlje izvan EU-a dodjeljuju tvrtkama aktivnim u EU-u, kako bi se osiguralo pravedno tržišno natjecanje. 

Uloga gospodarskih subjekata

FSR obvezuje gospodarske subjekte koji sudjeluju u postupku javne nabave, čija vrijednost ugovora iznosi najmanje 250 milijuna eura, da prijave sve strane financijske subvencije od najmanje 4 milijuna eura zaprimljene od trećih zemalja (po zemlji).  Ako vrijednost ugovora iznosi 250 milijuna eura ili viša, ali primljeni strani financijski doprinosi ne prelaze 4 milijuna eura po zemlji, gospodarski subjekti moraju podnijeti samo izjavu. Gospodarski subjekt dužan je dostaviti obavijest ili izjavu naručitelju prilikom podnošenja ponude. U slučaju višestupanjske javne nabave, predmetno se mora dostaviti i uz zahtjev za sudjelovanje i uz konačnu ponudu. Ako je javna nabava podijeljena u više grupa, obavijest se mora dostaviti ukoliko je ukupna vrijednost svih grupa u kojima se ponuditelj natječe jednaka ili veća od 125 milijuna eura. Kako bi se olakšalo podnošenje i procjena obavijesti i izjava, gospodarski subjekti mogu koristiti namjenski e-obrazac (eForm), internetski alat koji pomaže u izradi podneska u ispravnom formatu i s ispravnim sadržajem. 

Uloga naručitelja

Kada je vrijednost ugovora u postupku javne nabave jednaka ili veća od 250 milijuna eura, naručitelj koji provodi postupak treba osigurati da svi sudionici uz svoju ponudu dostave obavijest ili izjavu u skladu s FSR-om. Ti se podnesci odmah prosljeđuju Europskoj komisiji na procjenu, koristeći  EU Send alat za sigurnu digitalnu komunikaciju. Primitak podneska od strane Komisije označava početak 20-dnevnog preliminarnog pregleda. U tom razdoblju naručitelji mogu nastaviti s postupkom pregleda i ocjene ponuda. Međutim, važno je napomenuti da javni naručitelj ne može dodijeliti ugovor gospodarskom subjektu prije završetka preliminarnog pregleda kojeg provodi Komisija.

Kako bi se osigurala usklađenost i jednak tretman među gospodarskim subjektima, javni naručitelji nadležni za postupak koji podliježe FSR-u potiču se da:

• obavijeste ponuditelje o njihovoj obvezi obavješćivanja, kada se radio o ugovorima unutar pragova koji su definirani ovim propisom, kroz obavijesti o nadmetanju ili dokumentaciju o nabavi 
• žurno zatraže podnesak od gospodarskih subjekata koji sudjeluju u postupke javne nabave kada uz ponudu nije zaprimljena potrebna obavijest ili izjava.

Nastavno na predmetnu Uredbu u službenom listu Europske komisije objavljena je i PROVEDBENA UREDBA Komisije (EU) 2023/1441 оd 10. srpnja 2023., o detaljnim pravilima za postupke koje Komisija provodi u skladu s Uredbom (EU) 2022/2560 Europskog parlamenta i Vijeća o stranim subvencijama kojima se narušava unutarnje tržište. 

U prilogu II. nalazi  se Obrazac FS-PP za prijavu financijskih doprinosa u kontekstu postupaka javne nabave na temelju Uredbe  (EU) 2022/2560.

Provedbena uredba stupila je na snagu 12.7.2023. godine.

Obveze obavješćivanja u postupcima javne nabave velike vrijednosti prema Uredbi o stranim subvencijama (FSR) započele su 12. listopada 2023. godine.

Tekst Provedbene uredbe na hrvatskom jeziku možete pronaći OVDJE.

Dodatne informacije možete pronaći i na sljedećim poveznicama:

https://single-market-economy.ec.europa.eu/single-market/public-procurement/foreign-subsidies-regulation_en

https://single-market-economy.ec.europa.eu/single-market/public-procurement/foreign-subsidies-regulation/questions-and-answers_en

https://single-market-economy.ec.europa.eu/single-market/public-procurement/foreign-subsidies-regulation/practical-information_en

https://single-market-economy.ec.europa.eu/single-market/public-procurement/foreign-subsidies-regulation/clarifications-distortion-and-balancing_en

Uredbom se želi osigurati da baterije u budućnosti imaju nizak ugljični otisak, upotrebljavaju minimalno opasnih tvari, trebaju manje sirovina koje potječu iz zemalja izvan Europske unije (EU) te da se u visokoj mjeri zbrinjavaju, ponovno upotrebljavaju i recikliraju unutar EU-a.

• Uredba je dio prelaska EU-a na kružno gospodarstvo, važan aspekt europskog zelenog plana (vidjeti sažetak) te će povećati sigurnost opskrbe sirovinama i energijom, uz povećanje EU-ove strateške autonomije i konkurentnosti.

Područje primjene

Uredba se primjenjuje na sve baterije, uključujući sve:

• prijenosne baterije;
• baterije za električna vozila (EV);
• industrijske baterije;
• baterije za pokretanje, rasvjetu i paljenje (uglavnom se upotrebljavaju za vozila i strojeve); i
• baterije za laka prijevozna sredstva kao što su električni bicikli, električni mopedi i električni romobili.

Ciljevi

Njome je obuhvaćen čitav životni ciklus baterija.

Sigurnost, održivost i označivanje

·         Trgovačka društva moraju utvrditi, sprječavati i otklanjati rizike za društvo i okoliš povezane s nabavom, obradom i trgovanjem sirovinama kao što su litij, kobalt, nikal i prirodni grafit, a koje su sadržane u bateriji.

·         Uredba uključuje kriterije za učinkovitost, trajnost i sigurnost, koji obuhvaćaju ograničenja u pogledu opasnih tvari kao što su živa, kadmij i olovo te obavezne informacije o ugljičnom otisku baterije.

·         Informacije i deklaracije kojima su obuhvaćeni elementi poput komponenti baterije i recikliranog sadržaja morat će biti navedeni u obliku QR koda i, za baterije za laka prijevozna sredstva, industrijske baterije i baterije za električna vozila, u obliku „putovnice za bateriju”. Zahtjevi u pogledu označivanja primjenjivat će se od 2026., a zahtjevi u pogledu QR koda od 2027.

Javna nabava

Članak 85., zelena javna nabava, u stavku 1. propisuje " Javni naručitelji, kako su definirani u članku 2. stavku 1. točki 1. Direktive 2014/24/EU odnosno članku 3. stavku 1. Direktive 2014/25/EU, ili naručitelji, kako su definirani u članku 4. stavku 1. Direktive 2014/25/EU, pri nabavi baterija ili proizvoda koji sadržavaju baterije u slučajevima obuhvaćenima tim direktivama uzimaju u obzir učinak tih baterija na okoliš tijekom njihova životnog ciklusa kako bi osigurali da se takvi učinci svedu na najmanju moguću mjeru.".

OTKAD SE OVA UREDBA PRIMJENJUJE?

Uredba se primjenjuje od 18. veljače 2024., uz iznimku određenih posebnih pravila.

POZADINA

Za više informacija vidjeti: Baterije 

Uredbom o Instrumentu za međunarodnu nabavu (IMN) Europske unije (EU) želi se promicati reciprocitet u pristupu tržištima međunarodne javne nabave.

Primjena

Uredba se primjenjuje na sve postupke javne nabave obuhvaćene Direktivama 2014/23/EU, 2014/24/EU, 2014/25/EU.

Mjere IMN-a mogu se primjenjivati samo na poduzeća, robu ili usluge iz zemalja izvan EU-a koje nisu stranke plurilateralnog Sporazuma Svjetske trgovinske organizacije o javnoj nabavi ili bilateralnih ili multilateralnih trgovinskih sporazuma sklopljenih s EU-om koji sadržavaju obveze o pristupu tržištu javne nabave ili tržištu koncesija ili na poduzeća, robu ili usluge iz zemalja koje su stranke takvih sporazuma, ali samo u pogledu postupaka javne nabave za robu, usluge ili koncesije koji nisu obuhvaćeni tim sporazumima.

Naručitelji uključuju upućivanje na primjenu ove Uredbe i svih primjenjivih mjera IMN-a u dokumentaciju o javnoj nabavi za one postupke koji su obuhvaćeni područjem primjene mjere IMN-a (članak 8).

OTKAD SE OVA UREDBA PRIMJENJUJE?

Od 29. kolovoza 2022.

Više informacija o Uredbi možete pronaći OVDJE, a Smjernice su dostupne na linku: IMN Smjernice EK

Kao odgovor na agresivni rat Rusije protiv Ukrajine odluke i uredbe su zajednički uvele mjere ograničavanja Europske unije (EU) kao što su zabrane putovanja, zamrzavanje imovine i trgovinska ograničenja.

Ciljane sankcije

EU je uspostavio različite vrste sankcija različitih specifičnih i općih ciljeva.

Pojedinačne sankcije usmjerene prema pojedincima, subjektima i tijelima koja su, među ostalim, poduzimala radnje koje podrivaju ili ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i neovisnost Ukrajine. Te sankcije uključuju:

• zamrzavanje imovine koja se nalazi u EU-u
• zabranu građanima i društvima EU-a da stavljaju sredstva na raspolaganje
• zabranu putovanja pojedincima, čime im se onemogućuje ulazak na područja EU-a ili prolaz preko njih
• jedinstveni kriterij uvrštenja koji se odnosi na pojedince ili subjekte koji nisu iz EU-a i olakšava kršenja zabrane pojedinicima i subjektima da zaobilaze sankcije EU-a.

JAVNA NABAVA

Europska Komisija je na svojim stranicama objavila najčešća pitanja i odgovore vezano za primjenu Uredbe Vijeća (EU) br. 2022/576 od 8. travnja 2022. godine o izmjeni uredbe (EU) br. 833/2014.
Sve relevantne informacije u odnosu na Sankcije Rusiji možete pronaći na stranici Europske Komisije LINK.

Dokumentu naziva: "Odgovori na najčešća pitanja vezana uz članak 5.k UREDBE VIJEĆA 2022/576" od 26. kolovoza 2022., možete pristupiti OVDJE. 

Opći cilj

„Usvajanje regulatornog okvira za osiguranje pristupa Unije sigurnoj i održivoj opskrbi tehnologijama s neto nultim emisijama, uključujući povećanje proizvodnih kapaciteta za ove tehnologije i njihove opskrbne lance.“

Ciljevi

• Razviti i održavati industrijsku osnovu za tehnologije s neto nultim emisijama u obimu koji osigurava energetsku opskrbu EU-a i izbjegava ovisnosti koje bi mogle usporiti napore EU-a u smanjenju emisije stakleničkih plinova ili ugroziti sigurnost energetske opskrbe.
• Podržati proizvodnju održivih i otpornijih proizvoda.
• Postići širu društvenu korist (kibernetska sigurnost, zaštita okoliša itd.).

Postupci javne nabave

• Primjenjuju se unutar okvira direktiva o javnoj nabavi (2014/23/EU, 2014/24/EU, 2014/25/EU), te
• Na ugovore koji obuhvaćaju tehnologije s neto nultim emisijama kao dio svog predmeta ili ugovora o radovima koji uključuju te tehnologije.
• Obuhvaćene tehnologije uključuju: solarnu energiju, vjetar, baterije, toplotne pumpe, vodik, održivi bioplin i biometan, hvatanje i pohranu ugljika, električne mreže, nuklearnu fuziju, održiva alternativna goriva, hidroenergiju.

Nova kriterija za javnu nabavu

1. Minimalni obavezni zahtjevi i ekološka održivost (u obliku tehničkih specifikacija, zahtjeva ili odredbi o izvršenju ugovora).
2. Dodatni kriterij – jedan od sljedećih:
• Poseban uvjet koji se odnosi na socijalne ili radne aspekte,
• Zahtjev za dokazivanje usklađenosti s kibernetskom sigurnošću,
• Specifične ugovorne obveze za pravovremenu isporuku.
3. Doprinos otpornosti.

Tehnologije obuhvaćene člankom o javnoj nabavi

1. Solarna energija, uključujući: solarne fotonaponske, solarne termalne električne i solarne termalne tehnologije.
2. Kopnena i pomorska vjetroenergija.
3. Baterije i tehnologije za pohranu energije.
4. Tehnologije obnovljivih izvora energije koje nisu obuhvaćene prethodnim kategorijama.
5. Toplotne pumpe i geotermalne energetske tehnologije.
6. Tehnologije vodika, uključujući elektrolysere i gorivne ćelije.
7. Tehnologije održivog bioplina i biometana.
8. Tehnologije za hvatanje i pohranu ugljika.
9. Tehnologije električnih mreža, uključujući tehnologije za električno punjenje u prijevozu i tehnologije za mreže.
10. Nuklearna energija putem fisije, uključujući tehnologije nuklearnog gorivnog ciklusa.
11. Tehnologije za održiva alternativna goriva.
12. Hidroenergetske tehnologije.

Minimalni zahtjevi za ekološku održivost

Zakonski tekst:

• 25(1): Primjena minimalnog obaveznog zahtjeva.
• 25(2): Ne isključuje primjenu drugih minimalnih obaveznih zahtjeva.
• 25(5): Zahtijeva provedbeni akt.
• 25(9): Iznimke:
• Samo jedan dobavljač,
• Nema odgovarajućih ponuda u sličnim prethodnim postupcima,
• Disproporcionalni troškovi.
• 25(10): Procijenjene razlike u troškovima iznad 20% mogu se smatrati disproporcionalnima.

Provedbeni akt Previđanje - od 30. ožujka 2025.

Kriterij otpornosti

• Komisija utvrđuje ovisnost opskrbe EU-a od jednog izvora ili
• Ovisnost više od 40% opskrbe, koja je porasla za više od 10 postotnih bodova u posljednje dvije godine.

Posljedica: diversifikacija

1. Više od 50% ukupne tehnologije ne može dolaziti iz jednog izvora opskrbe.
2. Više od 50% „ovisne“ komponente ne može dolaziti iz tog izvora opskrbe.

Provedba:

• Pružiti dokaze na zahtjev.
• Platiti naknadu veću od 10% vrijednosti tehnologije u ugovoru.

Izuzeća

1. Ako primjena kriterija otpornosti iz članka 25(7) dovede do nedostatka odgovarajućih ponuda, moguće su sljedeće opcije: a) Koristiti pregovarački postupak bez prethodne objave, koristeći uvjete, ili b) Ne primjenjivati uvjet otpornosti u novom sljedećem postupku javne nabave.
2. Članak 25(8): Kriterij otpornosti neće se primjenjivati za tehnologije s neto nultim emisijama ili njihove komponente iz izvora koji su potpisnici GPA-a ili drugih relevantnih međunarodnih ugovora.

OTKAD SE OVA UREDBA PRIMJENJUJE?

Primjenjuje se od 29. lipnja 2024.

Uredbom se utvrđuju obvezujuća pravila za gospodarske subjekte i trgovce Europske unije (EU) koji na tržište EU-a stavljaju ili iz EU-a izvoze drvo, gumu, govedâ, kavu, kakao, palme uljarice i soju u cilju:

• smanjenja na najmanju moguću mjeru doprinosa EU-a globalnoj deforestaciji i degradaciji šuma i
• smanjenja doprinosa EU-a emisijama stakleničkih plinova i globalnom gubitku bioraznolikosti.

Uredba je dio Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030., nove strategije EU-a za šume do 2030. i europskog zelenog plana.

KLJUČNE TOČKE

Deforestacija i degradacija šuma rezultat su širenja poljoprivrednih zemljišta, koje je povezano s proizvodnjom robe obuhvaćene ovom Uredbom. Kao veliki potrošač te robe EU može smanjiti svoj doprinos globalnoj deforestaciji i degradaciji šuma osiguravanjem da ti proizvodi i njihovi lanci opskrbe nisu povezani s deforestacijom.

Sankcije

Uredbom se utvrđuju pravila o sankcijama za koje države članice trebaju osigurati da budu učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće te koje, među ostalim, uključuju novčane kazne razmjerne šteti u okolišu i vrijednosti robe ili proizvoda, koja se mora utvrditi na razini od najmanje 4 % ukupnog godišnjeg prometa gospodarskog subjekta na razini EU-a, i privremeno isključenje iz postupaka javne nabave i/ili pristupa javnom financiranju.

OTKAD SE OVA UREDBA PRIMJENJUJE?

Uredba se primjenjuje od 29. lipnja 2023. Neke odredbe primjenjuju se od 30. prosinca 2024. (ili 30. lipnja 2025. za mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća osnovana prije 31. prosinca 2020.).

Za više informacija vidjeti:

• Smjernice o pošumljavanju, ponovnom pošumljavanju i sadnji drveća prilagođenima biološkoj raznolikosti 
• 3 milijarde stabala 
• Priroda i biološka raznolikost 

Uredbom se utvrđuje okvir mjera koje se aktiviraju u slučaju izvanrednog stanja u području javnog zdravlja, omogućujući Europskoj uniji (EU) da poduzme potrebne mjere za dostatnu i pravovremenu dostupnost i opskrbu medicinskim protumjerama relevantnim za krizne situacije.

Pripravnost i odgovor na zdravstvene krize

• Pandemija bolesti COVID-19 otkrila je izrazite slabosti u pripravnosti i odgovoru EU-a na izvanredna stanja u području javnog zdravlja.
• U studenome 2020. Europska komisija iznijela je prijedloge za jaču europsku zdravstvenu uniju. Oni uključuju uredbe o:
• ozbiljne prekogranične prijetnje zdravlju;
• o proširenju mandata Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti;
• o jačanju uloge Europske agencije za lijekove u pripravnosti za krizne situacije i upravljanju njima u području lijekova i medicinskih proizvoda – Uredba (EU) 2022/123 (vidjeti sažetak).
• Novo tijelo EU-a za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize osnovano je u okviru službi Komisije.
• Ova Uredba uključuje privremene mjere povezane s odgovorom na zdravstvene krize osmišljene da bi ih aktiviralo Vijeće Europske unije za rješavanje izvanrednih stanja u području javnog zdravlja u EU-u.

Područje primjene

Uredbom se uspostavlja okvir za izvanredna stanja u slučaju izvanrednog stanja u javnom zdravstvu. Mogu se aktivirati sljedeće mjere:

• osnivanje Odbora za zdravstvene krize;
• praćenje, nabava i kupnja medicinskih protumjera relevantnih za krizne situacije i sirovina relevantnih za krizne situacije;
• aktivacija planova istraživanja i inovacija u izvanrednim stanjima, uključujući uporabu mreža za klinička ispitivanja i platformi za razmjenu podataka na razini EU-a;
• financijska sredstva EU-a za hitne slučajeve;
• mjere koje se odnose na proizvodnju, dostupnost i opskrbu medicinskim protumjerama relevantnim za krizne situacije – to uključuje izradu popisa proizvodnje i proizvodnih postrojenja relevantnih za krizne situacije, sirovina, potrošnih materijala, opreme i infrastrukture relevantnih za krizne situacije, uz mjere za povećanje njihove proizvodnje u EU-u.

OTKAD SE OVA UREDBA PRIMJENJUJE?

Primjenjuje se od 26. prosinca 2022.

Cilj je Europskog akta o čipovima ojačati ekosustav poluvodiča Europske unije (EU), učiniti lance opskrbe otpornijima, smanjiti ovisnost o vanjskim silama i doprinijeti postizanju Europina cilja o digitalnom desetljeću koji podrazumijeva povećanje njezina udjela na svjetskom tržištu naprednih poluvodiča za 20 %.

KLJUČNE TOČKE

Akt o čipovima ima pet strateških ciljeva:

• jačanje istraživačkog i tehnološkog vodstva;
• razvoj i jačanje inovacije u projektiranju, proizvodnji i pakiranju naprednih čipova;
• uspostavljanje okvira za povećanje proizvodnje čipova do 2030.;
• rješavanje problema manjka vještina i privlačenje novih talenata;
• razvijanje dubljeg razumijevanja globalnih lanaca opskrbe poluvodičima.
•  

Postizanje tih zakonodavnih ciljeva ostvaruje se kroz tri stupa djelovanja.

1.      Inicijativa Čipovi za Europu

• 2. Poticanje ulaganja u proizvodne pogone
• 3. Praćenje i odgovor na krizu.

Komisija do 20. rujna 2026. i svake četiri godine nakon toga evaluira i preispituje ovu Uredbu te Europskom parlamentu i Vijeću Europske unije podnosi javno dostupno izvješće.

OTKAD SE OVA UREDBA PRIMJENJUJE?

Uredba se primjenjuje od 21. rujna 2023.

Uredbom se utvrđuju emisijske norme CO₂ za nova teška vozila. Djeluje zajedno s Uredbom (EU) 2019/631 za utvrđivanje ciljeva smanjenja emisija za sektor cestovnog prometa EU-a. Dio je strategije EU-a za postizanje ciljeva emisija stakleničkih plinova za 2021.–2030. i pridonosi ciljevima Pariškog sporazuma.

KLJUČNE TOČKE

Ciljevi smanjenja emisija

Uredbom se postavlja obvezujući cilj smanjenja CO₂ za nova teška vozila:

• od 2025. nadalje: smanjenje od 15 %
• od 2030. nadalje: smanjenje od 30 %

Referentno razdoblje za ta smanjenja trajat će od 1. srpnja 2019. do 30. lipnja 2020.

Poticaji za vozila s nultim i niskim emisijama

• Uvodi namjenski mehanizam u obliku posebnih olakšica za razdoblja izvješćivanja od 2019. do 2024. te sustav kreditiranja koji se temelji na referentnim vrijednostima za udio teških teretnih vozila s nultim i niskom emisijama u voznom parku proizvođača od 2025. nadalje, s referentnom vrijednosti postavljenom na 2 %.
• Sustav je konstruiran tako da zajamči sigurnost ulaganja pružateljima infrastrukture i proizvođačima za promicanje brzog uvođenja teških teretnih vozila s nultom i niskom emisijom na tržište EU-a, uz omogućivanje određene fleksibilnosti proizvođačima u njihovim ulaganjima.
• Iz sustava su isključeni gradski i međugradski autobusi jer su oni obuhvaćeni drugim poticajnim mjerama.

Otkada se primjenjuje?

Primjenjuje se od 14. kolovoza 2019.

Ovom se Uredbom uspostavlja okvir za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn s kojima se proizvodi moraju uskladiti kako bi se stavili na tržište ili stavili u uporabu, u cilju poboljšanja okolišne održivosti proizvoda kako bi održivi proizvodi postali norma i kako bi se smanjio ukupni ugljični otisak i ekološki otisak proizvoda tijekom njihova životnog ciklusa, i u cilju osiguravanja slobodnog kretanja održivih proizvoda na unutarnjem tržištu.

Direktivom 2009/125/EZ uspostavljen je okvir za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda povezanih s energijom. Zajedno s Uredbom (EU) 2017/1369 Europskog parlamenta i Vijeća (11), njome se znatno smanjila potražnja Unije za primarnom energijom za proizvode, a procjenjuje se da će te uštede i dalje rasti. Provedbene mjere donesene na temelju Direktive 2009/125/EZ uključuju i zahtjeve u pogledu aspekata kružnosti, kao što su trajnost te mogućnost popravka i recikliranja. S druge strane, instrumenti kao što je znak za okoliš EU-a uveden Uredbom (EZ) br. 66/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (12) ili kriteriji EU-a za zelenu javnu nabavu utvrđeni u komunikaciji Komisije od 16. srpnja 2008. naslovljenoj „Javna nabava za bolji okoliš” imaju šire područje primjene, ali imaju ograničen učinak zbog toga što se primjenjuju dobrovoljno.

Također, predmetnom Uredbom se uspostavlja digitalna putovnica za proizvode, predviđa utvrđivanje obveznih zahtjeva za zelenu javnu nabavu i stvara okvir kojim će se spriječiti uništavanje neprodanih proizvoda široke potrošnje.

KLJUČNE TOČKE:

·         Javni naručitelji i naručitelji, u skladu s Direktivom 2014/24/EU ili Direktivom 2014/25/EU, dodjeljuju javne ugovore u skladu s minimalnim zahtjevima.

·         Minimalni zahtjevi utvrđuju se prema potrebi kako bi se potaknula ponuda i potražnja za okolišno održivim proizvodima obuhvaćenima delegiranim aktima, uzimajući u obzir vrijednost i opseg javnih ugovora dodijeljenih za određenu skupinu proizvoda i ekonomsku izvedivost za javne naručitelje i naručitelje da kupuju okolišno održivije proizvode, a da to ne podrazumijeva nerazmjerne troškove.

·         Kriteriji za dodjelu u postupku dodjele uključuju, prema potrebi, minimalnu težinu, između 15 % i 30 %, što omogućuje da znatno utječu na ishod natječajnog postupka kojim se daje prednost odabiru ekološki najodrživijih proizvoda.

·         Ciljevima, na godišnjoj ili višegodišnjoj osnovi, zahtijeva se da najmanje 50 % javne nabave koja se provodi na razini javnih naručitelja ili naručitelja ili na zajedničkoj nacionalnoj razini predstavljaju okolišno najodrživiji proizvodi iz četvrtog podstavka.

OTKAD SE OVA UREDBA PRIMJENJUJE?

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije. Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama. Sastavljeno u Bruxellesu 13. lipnja 2024.

PRIMJENA:

Ovom se Uredbom utvrđuju pravila za donošenje i izvršenje općeg proračuna Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju („proračun”) te za financijsko izvještavanje i reviziju njihove računovodstvene dokumentacije.

Proračun se donosi i izvršava u skladu s načelima jedinstva, točnosti proračuna, jedne godine, uravnoteženosti, obračunske jedinice, univerzalnosti, specifikacije, dobrog financijskog upravljanja i transparentnosti, kako je utvrđeno u ovoj Uredbi.

Donošenje i izvršenje proračuna mora biti u skladu i s odredbama Uredbe (EU, Euratom) 2020/2092.

Unija je razvila niz instrumenata i postupaka kojima se promiče vladavina prava i njena primjena, uključujući financijsku potporu organizacijama civilnog društva, europski mehanizam vladavine prava i Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u, te pruža učinkovit odgovor institucija Unije na povrede vladavine prava s pomoću postupaka zbog povrede i postupka predviđenog u članku 7. UEU-a. Mehanizam koji je predviđen ovom Uredbom dopunjuje te instrumente zaštitom proračuna Unije od povreda načelâ vladavine prava koje utječu na njezino dobro financijsko upravljanje ili zaštitu financijskih interesa Unije.

Ovom se Uredbom ne dovode u pitanje uredbe (EU) 2016/679 i (EU) 2018/1725.

Proračun se donosi i izvršava u skladu s načelima jedinstva, točnosti proračuna, jedne godine, uravnoteženosti, obračunske jedinice, univerzalnosti, specifikacije, dobrog financijskog upravljanja i transparentnosti, kako je utvrđeno u ovoj Uredbi.

Uredba propisuje da se proračun donosi i izvršava a računovodstvena dokumentacija predstavlja u skladu s načelom transparentnosti.

Na inicijativu predsjednika Europskog parlamenta proračun i svaka izmjena proračuna nakon konačnog donošenja objavljuju se u Službenom listu Europske unije.

Proračuni se objavljuju u roku od tri mjeseca od datuma kada su proglašeni konačno donesenima.

Do službene objave u Službenom listu Europske unije konačni detaljni iznosi proračuna na inicijativu Komisije objavljuju se što prije, a najkasnije četiri tjedna nakon konačnog donošenja proračuna, na svim jezicima i na internetskim stranicama institucija Unije.

Konsolidirana godišnja računovodstvena dokumentacija objavljuje se u Službenom listu Europske unije i na internetskim stranicama institucija Unije.

Zajednička nabava može se provoditi s državama EFTA-e i zemljama kandidatkinjama za pristupanje Uniji ako je ta mogućnost izričito predviđena u bilateralnom ili multilateralnom ugovoru, ili s ostalim trećim zemljama ako je takva mogućnost izričito predviđena u primjenjivom temeljnom aktu.

Člankom 163. Uredbe propisane su zajedničke odredbe koje se primjenjuju na ugovore nabave i koncesije. Svim ugovorima koji se u potpunosti ili djelomično financiraju iz proračuna moraju se poštovati načela transparentnosti, proporcionalnosti, jednakog postupanja i nediskriminacije. Javni naručitelji ne smiju neprimjereno koristiti okvirne ugovore ili na način da njihova svrha ili učinak bude sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja.

Uredbom je propisano da se zajednička nabava može provoditi s državama EFTA-e i zemljama kandidatkinjama za pristupanje Uniji ako je ta mogućnost izričito predviđena u bilateralnom ili multilateralnom ugovoru, ili s ostalim trećim zemljama ako je takva mogućnost izričito predviđena u primjenjivom temeljnom aktu.

Institucija Unije i javni naručitelj iz države članice, države EFTA-e ili zemlje kandidatkinje za pristupanje Uniji na koje se odnosi zajednička nabava osobito se dogovaraju o detaljnim praktičnim aranžmanima za evaluaciju zahtjevâ za sudjelovanje ili ponuda, dodjeli ugovora, pravu koje se primjenjuje na ugovor i sudu nadležnom za rješavanje sporova.

KLJUČNE TOČKE:

Uredbom se u Odjeljku II. uređuju postupci javne nabave, dokumentacija o nabavi, tehničke specifikacije, kriteriji  za isključenje ili odabir, ekonomska i financijska sposobnost gospodarskih subjekata, tehnička i stručna sposobnost, kriteriji za dodjelu i sl.

Uredbom se također uređuju pravila za nabavu iz više izvora. Postupci nabave iz više izvora mogu se upotrebljavati samo ako je potrebno izbjeći preveliko oslanjanje na jednog dobavljača kritične robe, radova ili i usluga ili ako je potrebno da istovjetne ili gotovo istovjetne usluge, robu ili radove usporedno pružaju različiti ugovaratelji.

Tekst Uredbe na hrvatskom jeziku možete pronaći OVDJE.

OTKAD SE OVA UREDBA PRIMJENJUJE?

Primjenjuje se od 1. siječnja 2020.godine.

Uredba je namijenjena uspostavljanju snažnijeg mandata za koordinaciju i suradnju radi učinkovitijeg odgovora na ozbiljne prekogranične prijetnje zdravlju, kao što je pandemija bolesti COVID-19, na razini Europske unije (EU) i razini država članica EU-a. Njome se nastoji:

• jačati planiranje prevencije, pripravnosti i odgovora;
• ojačati epidemiološki nadzor i praćenje;
• poboljšati dostavu podataka; i
• ojačati intervenciju EU-a.

Područje primjene

Uredba se primjenjuje na javnozdravstvene mjere za sljedeće kategorije ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju:

• prijetnje biološkog podrijetla, uključujući zarazne bolesti, povezane infekcije, antimikrobne otpornosti i biotoksine ili druge štetne biološke uzročnike;
• prijetnje kemijskog podrijetla;
• prijetnje okolišnog podrijetla, uključujući one zbog klime;
• prijetnje nepoznatog podrijetla;
• događaje koji mogu predstavljati izvanredna stanja u području javnog zdravlja od međunarodne važnosti u skladu s međunarodnim zdravstvenim propisima Svjetske zdravstvene organizacije.

Također se primjenjuje i na epidemiološki nadzor zaraznih bolesti.

OTKAD SE OVA UREDBA PRIMJENJUJE?

Primjenjuje se od 26. prosinca 2022.

STRANE SUBVENCIJE KOJIMA SE NARUŠAVA UNUTARNJE TRŽIŠTE

Uredbom se uvode pravila i postupci za djelovanje Europske unije (EU-a) kako bi se osigurala djelotvorna zaštita interesa EU-a i njegovih država članica od gospodarske prisile koju primjenjuje treća zemlja (zemlja koja nije članica EU-a). Primarni je cilj odvratiti zemlje koje nisu članice EU-a od pribjegavanja gospodarskoj prisili. Ako dolazi do gospodarske prisile, cilj je odgovoriti na gospodarsku prisilu s ciljem zaustavljanja prisile.

Njime se uspostavlja okvir za odgovor Unije:

• ispitivanjem i utvrđivanjem slučajeva gospodarske prisile;
• suradnjom sa zemljom koja nije članica EU-a s ciljem zaustavljanja prisile u pojedinačnim slučajevima;
• uvođenjem mjera za uzvraćanje prisile kao krajnje mjere u pojedinačnim slučajevima;
• traženjem reparacije zbog štete koju je gospodarska prisila uzrokovala EU-u ili njegovim državama članicama.

KLJUČNE TOČKE

1.      Ispitivanje i utvrđivanje

Gospodarska prisila postoji ako zemlja koja nije članica EU-a pimjenjuje ili prijeti da će primijeniti mjeru koja utječe na trgovinu ili ulaganje kako bi spriječila ili postigla prestanak primjene, izmjenu ili donošenje određenog akta EU-a ili države članice, zadirući time u legitimne suverene odluke EU-a ili države članice.

2. Suradnja

Komisija istražuje mogućnosti suradnje sa zemljom koja primjenjuje prisilu radi postizanja prestanka primjene prisile i dobivanja reparacije zbog štete, ako je to primjenjivo. Suradnja s trećom zemljom koja provodi prisilu mora se temeljiti na dobroj vjeri koju ulaže ta zemlja koja nije članica EU-a.

3. Mjere odgovora EU-a

EU uvodi mjere odgovora preko provedbenih akata Komisije ako su ispunjena sva tri uvjeta:

• nastojanja (npr. suradnja s trećom zemljom koja provodi prisilu) nisu dala rezultate u razumnom razdoblju (konkretno, zemlja koja nije članica EU-a nije prekinula gospodarsku prisilu ili nije popravila štetu, ako je to primjenjivo);
• mjere odgovora EU-a potrebne su da bi se zaštitili interesi i prava EU-a i država članica u konkretnom slučaju, s obzirom na dostupne opcije;
• mjere odgovora EU-a u interesu je EU-a.
•  

Moguće mjere za odvraćanje od gospodarske prisile uključuju:

• nove ili povećane carine;
• ograničenja na uvoz ili izvoz, uključujući kontrole izvoza;
• mjere koje se primjenjuju na robu u provozu ili interne mjere koje se primjenjuju na robu;
• isključenje iz javne nabave dobavljača, robe ili usluga ili prilagodba bodova za ponude robe ili usluga;
• mjere koje utječu na trgovinu uslugama;
• mjere koje utječu na pristup izravnih stranih ulaganja EU-u;
• ograničenja zaštite prava intelektualnog vlasništva ili njihova komercijalnog iskorištavanja;
• ograničenja za bankarstvo, osiguranje, pristup tržištima kapitala EU-a i drugim djelatnostima financijskih usluga;
• nova ili povećana ograničenja za pristup kemikalijama na tržište EU-a;
• nova ili povećana ograničenja za pristup tržištu EU-a za robu obuhvaćenu sanitarnim i fitosanitarnim pravnim aktima.

4. Međunarodna suradnja

Međunarodna suradnja s drugim zemljama koje nisu članice EU-a može se provoditi tijekom cijelog procesa i usporedno s drugim naporima da se riješi problem gospodarske prisile u pojedinačnim slučajevima. Savjetovanja i suradnja mogu uključivati razmjenu relevantnih informacija i koordinaciju odgovora na gospodarsku prisilu, ili se mogu odvijati u kontekstu relevantnih međunarodnih foruma.

5. Horizontalna pravila

Uredbom se Komisiji dodjeljuju delegirane ovlasti kako bi izmijenila pravila o podrijetlu i državljanstvu u Prilogu II. Osigurava uspostavu jedinstvene kontaktne točke za dionike, utvrđuje pravila za povjerljivo postupanje s informacijama te obveze preispitivanja i izvješćivanja za Komisiju.

OTKAD SE OVA UREDBA PRIMJENJUJE?

Primjenjuje se od 27. prosinca 2023.

Za više informacija vidjeti:

Zaštita od prisile (Europska komisija)

Pitanja i odgovori o instrumentu za borbu protiv prisile – Europska komisija (Europska komisija)

Jedinstvena kontaktna točka (Europska komisija)

Primjena

Uredbom (EU) 2023/2418  bi se trebali ublažiti složenost i rizici povezani sa zajedničkom nabavom, istodobno omogućujući ekonomiju razmjera u djelovanjima koje poduzimaju države članice radi jačanja i modernizacije EDTIB-a, s posebnim naglaskom na MSP-ove i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, čime se povećavaju kapacitet, otpornost i sigurnost opskrbe Unije. Poticanjem zajedničke nabave smanjili bi se troškovi u odnosu na administrativno opterećenje i upravljanje životnim ciklusom relevantnog sustava. Zajednička nabava na zajedničkom tržištu za EDTIB omogućuje ekonomiju razmjera i osigurava inovacije i učinkovitost u proizvodnji i tehnologiji.

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1. „zajednička nabava” znači nabava koju zajedno provode najmanje tri države članice;

2. „kontrola u odnosu na ugovaratelja ili podugovaratelja” znači sposobnost izvršavanja odlučujućeg utjecaja nad ugovarateljem ili podugovarateljem izravno ili neizravno putem jednog ili više posredničkih pravnih subjekata;

3. „izvršna upravljačka struktura” znači tijelo pravnog subjekta koje je imenovano u skladu s nacionalnim pravom i, ako je to primjenjivo, koje je odgovorno glavnom izvršnom direktoru, a koje je ovlašteno za utvrđivanje strategije, ciljeva i općeg usmjerenja tog pravnog subjekta te koje nadzire i prati odlučivanje uprave;

4. „subjekt iz nepridružene treće zemlje” znači pravni subjekt koji ima poslovni nastan u nepridruženoj trećoj zemlji ili, ako ima poslovni nastan u Uniji ili u pridruženoj zemlji, pravni subjekt čije se izvršne upravljačke strukture nalaze u nepridruženoj trećoj zemlji;

5. „zastupnik za nabavu” znači javni naručitelj kako je definiran u članku 2. stavku 1. točki 1. Direktive 2014/24/EU i članku 3. stavku 1. Direktive 2014/25/EU, s poslovnim nastanom u nekoj državi članici ili pridruženoj zemlji, Europska obrambena agencija ili međunarodna organizacija, koje su države članice i pridružene zemlje imenovale za provedbu zajedničke nabave u njihovo ime;

6. „obrambeni proizvodi” znači proizvodi obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2009/81/EZ, kako su utvrđeni u njenom članku 2., uključujući borbenu medicinsku opremu;

7. „klasificirani podaci” znači podaci ili materijali u bilo kojem obliku čijim bi se neovlaštenim otkrivanjem moglo u različitoj mjeri naštetiti interesima Unije ili interesima jedne ili više država članica te koji nose oznaku stupnja tajnosti EU-a ili odgovarajuću oznaku stupnja tajnosti, kako je utvrđeno u Sporazumu između država članica Europske unije, koje su se sastale u okviru Vijeća, o zaštiti klasificiranih podataka koji se razmjenjuju u interesu Europske unije (20);

8. „osjetljivi podaci” znači neklasificirane informacije i podaci, koje se mora zaštititi od neovlaštenog pristupa ili otkrivanja zbog obveza utvrđenih u pravu Unije ili nacionalnom pravu, ako je primjenjivo, ili kako bi se zaštitila privatnost ili sigurnost fizičke ili pravne osobe.

Države članice i pridružene zemlje koje sudjeluju u zajedničkoj nabavi jednoglasno imenuju zastupnika za nabavu koji u njihovo ime djeluje u svrhe te zajedničke nabave. Zastupnik za nabavu provodi postupke nabave i u ime uključenih zemalja s ugovarateljima sklapa ugovore koji iz njih proizlaze. Zastupnik za nabavu može sudjelovati u djelovanju kao korisnik i može djelovati kao koordinator konzorcija te stoga može upravljati sredstvima iz Instrumenta i sredstvima uključenih država članica i pridruženih zemalja te ih kombinirati.

Postupci zajedničke nabave temelje se na sporazumu koji potpisuju uključene države članice i pridružene zemlje sa zastupnikom za nabavu u skladu s uvjetima utvrđenima u programu rada. Sporazumom se posebno utvrđuju praktični aranžmani kojima se uređuju zajednička nabava i postupak donošenja odluka o odabiru postupka, ocjeni ponuda i dodjeli ugovora.

Zastupniku za nabavu može se temeljem sporazuma odobriti nabava dodatnih količina dotičnog obrambenog proizvoda za Ukrajinu ili Moldaviju. Takvo odobrenje jednoglasno odobravaju države članice koje sudjeluju u zajedničkoj nabavi.

OTKAD SE OVA UREDBA PRIMJENJUJE?

UREDBA (EU) 2023/2418 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA primjenjuje se od 24. listopada 2023. godine.

Tekst provedbene Uredbe na hrvatskom jeziku možete pronaći OVDJE.

Poznata kao uredba o obvezama pružanja javnih usluga, postavlja uvjete u kojima prijevoznici mogu primiti naknadu ili isključiva prava od javnih tijela za pružanje usluga javnog prijevoza koje su u općem interesu, ali koje inače ne bi bile komercijalno održive. Uspostavljanjem obveza javnih usluga, vlasti nastoje osigurati putnicima pristup sigurnim, učinkovitim, atraktivnim i visokokvalitetnim javnim uslugama prijevoza putnika. Njome se stavljaju izvan snage uredbe Vijeća (EEZ) br. 1191/69 i (EEZ) br. 1107/70. Posljednji je put izmijenjena Uredbom (EU) 2016/2338.

Uredbom o obvezi pružanja javnih usluga utvrđuju se:

• obveza vlasti da zaključe ugovore o javnim uslugama kada oni
• daju isključiva prava koja pružaju operatoru javnog prijevoza pružanje određenih usluga javnog prijevoza putnika na određenoj ruti ili mreži ili na određenom području, isključujući sve ostale operatore i/ili
• daju naknadu operatorima javnog prijevoza za pokrivanje troškova nastalih pri pružanju obveza javnih usluga;

• pravila o tome kako se moraju dodijeliti ugovori o javnim uslugama;
• pravila o tome kako izračunati iznos naknade.

Područje primjene

Uredba se primjenjuje na javne usluge prijevoza putnika autobusom i željeznicom. Međutim, zemlje EU-a mogu je primijeniti i na javni prijevoz putnika unutarnjim plovnim putovima i nacionalnim morima.

Ugovori o javnim uslugama i opća pravila

• Tijelo nadležno za određeno područje mora sklopiti ugovor o javnog usluzi kojim operatoru daje isključivo pravo i/ili naknadu u zamjenu za pružanje obveze javnih usluga.
• Obveze primjene maksimalnih tarifa za sve ili određene kategorije putnika mogu se također nametnuti putem općih pravila koja se primjenjuju na sve operatore bez diskriminacije.
• Nadležno tijelo dodjeljuje naknadu da ublaži učinak obveza javnih usluga na troškove i prihode operatera.
• Ugovori o javnim uslugama (i opća pravila) definiraju:
• obveze obavljanja javnih usluga koje se moraju ispuniti;
• pravila za izračunavanje naknade te prirodu i opseg bilo kojeg isključivog prava;
• mora se izbjeći prekomjerna naknada;
• kako treba rasporediti troškove povezane s isporukom usluga (troškovi osoblja, energija, infrastruktura, željeznička vozila, održavanje itd.);
• kako se raspoređuje prihod od prodaje karata (zadržava li ga operator, otplaćuje li se nadležnom tijelu ili se dijeli).

Trajanje ugovora o javnim uslugama ne smije biti dulje od 10 godina za usluge gradskog i međugradskog autobusnog prijevoza i 15 godina za željeznički ili drugi oblik prijevoza tračnicama.

Sklapanje ugovora o javnim uslugama

• Ugovori o javnim uslugama moraju biti dodijeljeni prema pravilima ove uredbe. Međutim, za dodjelu određenih usluga prijevoza putnika autobusom ili tramvajem primjenjuju se postupci javne nabave Direktiva 2014/25/EZ (vidjeti sažetak Javna nabava – pravila u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga) i 2014/24/EZ (vidjeti sažetak Javni ugovori – definiranje jasnih osnovnih pravila).
• Kao opće pravilo, nadležna tijela moraju dodijeliti ugovore o javnim uslugama transparentnim i nediskriminirajućim natjecateljskim postupcima.
• Međutim, obveza dodjele ugovora natjecateljskim postupkom ne primjenjuje se:
• ako lokalno nadležno tijelo sâmo pruža usluge javnog prijevoza ili ih dodijeli internom prijevozniku (zasebno tijelo, koje lokalno nadležno tijelo kontrolira na sličan način kao i vlastiti odjel);
• ako je obujam ugovora mali
• procijenjena prosječna godišnja vrijednost manja od milijun eura ili
• manje od 300 000 kilometara usluga javnog prijevoza putnika;
• ako se poduzimaju hitne mjere ili se nameću ugovori kao odgovor na stvarne ili potencijalne prekide u uslugama.

Prijelazno razdoblje

Bezuvjetne, izravne dodjele ugovora o javnim uslugama za željeznice više nisu moguće od 25. prosinca 2023.

OTKAD SE OVA UREDBA PRIMJENJUJE?

Primjenjuje se od 3. prosinca 2009., osim članka 5. o dodjeli ugovora o javnim uslugama, koji se primjenjuje od 3. prosinca 2019.

Ovom Uredbom utvrđuju se zajednička pravila za pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta medijskih usluga te se osniva Europski odbor za medijske usluge, uz istodobno čuvanje neovisnosti i pluralizma medijskih usluga.

Slobodni mediji ključan su oslonac svakog demokratskog društva i važan dio zdravog tržišnog gospodarstva. Europska unija je uporište za slobodne medije i uzor demokratskog kontinenta na globalnoj razini. Ipak, javljaju se trendovi zbog kojih raste zabrinutost. Nadovezujući se na svoj dosadašnji rad, Komisija je poduzela niz mjera za zaštitu slobode i pluralizma medija u EU-u te poboljšala slobodno kretanje usluga. To je rezultiralo Europskim aktom o slobodi medija, koji je stupio na snagu 7. svibnja 2024. Nova pravila primjenjivat će se u potpunosti od 8. kolovoza 2025.

KLJUČNE TOČKE:

Člankom 8. Uredbe propisano je osnivanje Europski odbor za medijske usluge. Odbor zamjenjuje i nasljeđuje Europsku skupinu regulatora za audiovizualne medijske usluge (ERGA) osnovanu člankom 30.b Direktive 2010/13/EU.

Odbor djeluje potpuno neovisno u obavljanju svojih zadaća ili izvršavanju svojih ovlasti. Osobito, Odbor u obavljanju svojih zadaća ili izvršavanju svojih ovlasti ne smije tražiti niti primati upute ni od jedne vlade, institucije, osobe ili tijela. To ne utječe na nadležnosti Komisije ili nacionalnih regulatornih vlasti ili tijela u skladu s ovom Uredbom.

OTKAD SE OVA UREDBA PRIMJENJUJE?

Ova se Uredba primjenjuje od 8. kolovoza 2025.

Iznimno,

Tekst provedbene Uredbe (EU) 2024/1083 na hrvatskom jeziku možete pronaći OVDJE.

Opći cilj predmetne Uredbe je poboljšati funkcioniranje unutarnjeg tržišta uspostavom okvira za osiguravanje Uniji pristupa sigurnoj, otpornoj i održivoj opskrbi kritičnim sirovinama, među ostalim poticanjem učinkovitosti i kružnosti u cijelom lancu vrijednosti.

Većina kritičnih sirovina su metali, koji se u načelu mogu beskonačno reciklirati, iako ponekad uz smanjenje kvalitete. To omogućuje prelazak na istinski kružno gospodarstvo u kontekstu zelene tranzicije, dok se istodobno povećava dostupnost kritičnih sirovina i time doprinosi sigurnosti opskrbe. Nakon početne faze naglog rasta potražnje za kritičnim sirovinama za nove tehnologije, u kojoj će primarno eksploatacija i prerada i dalje biti glavni izvor sirovina, recikliranje bi trebalo sve više smanjivati potrebu za primarnom eksploatacijom i s njom povezane posljedice.

To bi trebalo učiniti uz istodobno održavanje visoke razine Unijina kapaciteta za recikliranje preko čvrstog tržišta sekundarnih kritičnih sirovina. Međutim, danas su stope recikliranja većine kritičnih sirovina niske, a tokovi otpada kao što su baterije, električna i elektronička oprema te vozila šalju se na recikliranje u treće zemlje. Sustavi i tehnologije recikliranja često nisu prilagođeni posebnostima tih sirovina. Inovacije imaju važnu ulogu u smanjenju potrebe za kritičnim sirovinama, smanjenju rizika od nestašice u opskrbi i razvoju tehnologija recikliranja kako bi se na odgovarajući i siguran način vadile kritične sirovine iz otpada. Stoga je potrebno donijeti žurne mjere za suočavanje s različitim čimbenicima koji ograničavaju potencijal za kružnost.

KLJUČNE TOČKE:

·         smanjenje rizika od poremećaja u opskrbi u pogledu kritičnih sirovina koji bi mogli narušiti tržišno natjecanje i fragmentirati unutarnje tržište, posebno utvrđivanjem i podupiranjem strateških projekata kojima se doprinosi smanjenju ovisnosti i diversifikaciji uvoza te ulaganjem napora u poticanje tehnološkog napretka i učinkovitosti uporabe resursa kako bi se ublažilo očekivano povećanje potrošnje kritičnih sirovina u Uniji;

·         poboljšanje sposobnosti Unije da prati i ublažava rizike za sigurnost opskrbe u pogledu kritičnih sirovina;

·         osiguravanje slobodnog kretanja kritičnih sirovina i proizvoda koji sadržavaju kritične sirovine i koji su stavljeni na tržište Unije, uz istodobno osiguravanje visoke razine zaštite okoliša i održivosti, među ostalim poboljšanjem njihove kružnosti.

OTKAD SE OVA UREDBA PRIMJENJUJE?

Primjenjuje se od 02. svibnja 2024. godine.

Odstupajući od stavka 1. ovog članka, članci 40. i 41. primjenjuju se od 24. svibnja 2028.godine.

Tekst Uredbe (EU) 2024/1083 na hrvatskom jeziku možete pronaći OVDJE.

Predmetnom Uredbom utvrđuju se mjere za zaštitu okoliša i zdravlja ljudi i doprinos klimatskoj neutralnosti te postizanju kružnog gospodarstva i nulte stope onečišćenja sprečavanjem ili smanjenjem štetnih učinaka koji mogu proizaći iz pošiljaka otpada i obrade otpada na njegovu odredištu. Njome se utvrđuju postupci i režimi kontrole za pošiljke otpada, ovisno o podrijetlu, odredištu i putu otpreme, vrsti otpada i vrsti obrade koja se na otpad primjenjuje na odredištu.

KLJUČNE TOČKE:

·         Podnositelj obavijesti ili osoba koja organizira otpremu izvozi otpad iz Unije samo ako može dokazati da će postrojenja koja će primati otpad u zemlji odredišta gospodariti njime na način prihvatljiv za okoliš.

·         Proizvođač otpada, podnositelj obavijesti, osoba koja organizira otpremu i bilo koje drugo poduzeće uključeno u otpremu odnosno oporabu ili zbrinjavanje otpada poduzima potrebne korake kako bi osiguralo da se otpadom gospodari ne ugrožavajući zdravlje ljudi i na način prihvatljiv za okoliš tijekom trajanja otpreme te oporabe i zbrinjavanja otpada.

·         Države članice za potrebe provedbe ove Uredbe osiguravaju da se provode inspekcijski nadzori ustanova, poduzeća, posrednika i trgovaca u skladu s člankom 34. Direktive 2008/98/EZ te inspekcijski nadzori pošiljaka otpada i povezane oporabe ili zbrinjavanja.

·         Ne dovodeći u pitanje obveze država članica na temelju Direktive 2008/99/EZ, države članice utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju na kršenja ove Uredbe i poduzimaju sve potrebne mjere radi osiguranja njihove provedbe. Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

·         Države članice, kad je primjereno i potrebno zajedno s Komisijom, surađuju s ostalim strankama Baselske konvencije i međudržavnim organizacijama, među ostalim u području razmjene ili dijeljenja informacija, promicanja tehnologije prihvatljive za okoliš i razvoja odgovarajućih kodeksa dobre prakse.

Za više informacija pogledati:

  Stajalište Europskog parlamenta od 27. veljače 2024. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 25. ožujka 2024.

Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.).

 Uredba (EZ) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. o pošiljkama otpada (SL L 190, 12.7.2006., str. 1.).

(⁶)  Odluka Vijeća 93/98/EEZ od 1. veljače 1993. o sklapanju, u ime Zajednice, Konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju (Baselska konvencija) (SL L 39, 16.2.1993., str. 1.)

OTKAD SE OVA UREDBA PRIMJENJUJE?

Primjenjuje se od 21. svibnja 2026.

Uredbom se revidiraju pravila i načela unutarnjeg tržišta električne energije u EU-u kako bi se osiguralo da je ono konkurentno, nenarušeno te da dobro funkcionira. Također se podupire dekarbonizacija sektora električne energije EU-a i uklanjanje prepreka za prekograničnu trgovinu električnom energijom. Uredba je dio paketa Čista energija za sve Europljane.

KLJUČNE TOČKE

Uredbom je utvrđeno nekoliko načela na kojima bi trebalo funkcionirati tržište električne energije uključujući:

• poticanje slobodnog formiranja cijena i izbjegavanje aktivnosti kojima se sprječava formiranje cijena na temelju potražnje i ponude;
• olakšavanje razvoja fleksibilnije proizvodnje, održive proizvodnje s niskom razinom emisije ugljika i fleksibilnije potražnje;
• omogućivanje kupcima da djeluju kao sudionici na tržištu energije i u energetskoj tranziciji;
• omogućivanje dekarbonizacije elektroenergetskog sustava, uključujući, omogućivanjem integracije električne energije iz obnovljivih izvora i pružanjem poticaja za energetsku učinkovitost;
• osiguranje poticaja za ulaganja u proizvodnju, osobito dugoročna ulaganja za dekarbonizirani i održivi elektroenergetski sustav;
• olakšavanje postepenog uklanjanja prepreka prekograničnim protocima električne energije između zona trgovanja* ili zemalja EU-a, i prekograničnim transakcijama na tržištima električne energije te povezanim tržištima usluga;
• omogućivanje razvoja demonstracijskih projekata u izvore energije, tehnologije ili sustave koji su održivi, sigurni i imaju niske emisije ugljika, čija je realizacija i uporaba u korist društva.

Pravedna tranzicija

Europska komisija mora pomoći zemljama EU-a u rješavanju društvenih i gospodarskih utjecaja tranzicije na čistu energiju, uključujući potporu nacionalnim strategijama za smanjenje vađenja ugljena i drugih čvrstih fosilnih goriva.

Pristup mreži i upravljanje kapacitetima

• Zemlje EU-a moraju poduzeti sve odgovarajuće mjere za uklanjanje zagušenja*.
• Zone trgovanja stoga bi trebale biti definirane na način da se osigura likvidnost tržišta, učinkovito upravljanje zagušenjima i ukupna tržišna učinkovitost.
• Europska mreža operatora prijenosnih sustava za električnu energiju trebala bi svake tri godine izvještavati o strukturnim i drugim velikim fizičkim zagušenjima unutar zona trgovanja i između njih, uključujući lokaciju i učestalost takvih zagušenja.
• Sve zemlje EU-a s utvrđenim strukturnim zagušenjem tada bi odlučile u suradnji sa svojim operatorima prijenosnih sustava*, ili o utvrđivanju nacionalnih ili multinacionalnih akcijskih planova radi povećanja prekograničnog kapaciteta dostupnog za trgovinu ili o izmjeni ili preispitivanju svoje konfiguracije zone trgovanja.

Mehanizmi za razvoj kapaciteta

• Uredbom su postavljeni uvjeti pod kojima bi zemlje EU-a mogle uspostaviti mehanizme razvoja kapaciteta* i načela za njihovo stvaranje.
• Tim se mehanizmima nastoji osigurati da je opskrba električnom energijom dovoljna tijekom razdoblja visoke potražnje plaćanjem za dostupnost resursa. Oni bi trebali biti privremeni i osmišljeni za rješavanje utvrđenog problema adekvatnosti resursa. Oni bi trebali biti otvoreni za prekogranično sudjelovanje.
• Europska procjena adekvatnosti resursa uvodi se kako bi se provjerilo je li uvođenje mehanizama za razvoj kapaciteta opravdano. Zemlje EU-a koje uvode mehanizme za razvoj kapaciteta također trebaju obavijestiti Komisiju o planovima provedbe radi poboljšanja funkcioniranja tržišta.
• Uspostavljena je granična vrijednost emisije od 550 gr CO₂ iz fosilnih goriva po kWh električne energije. Nove elektrane koje emitiraju više od toga i pokreću komercijalnu proizvodnju nakon što Uredba stupi na snagu više ne mogu sudjelovati u mehanizmima za razvoj kapaciteta.
• Postojeće elektrane koje emitiraju više od 550 gr CO₂ iz fosilnih goriva po kWh električne energije i prosječno 350 kg CO₂ godišnje po kW instalirane električne energije neće moći sudjelovati u mehanizmima za razvoj kapaciteta nakon 1. srpnja 2025.
• Pravila ne utječu na ugovore o kapacitetu zaključene prije 31. prosinca 2019.

OTKAD SE OVA UREDBA PRIMJENJUJE?

Primjenjuje se od 1. siječnja 2020.

Uredbom (EU) 2023/1525 žele se osnažiti i ubrzati proizvodni kapaciteti Europske unije (EU) za streljiva zemlja-zemlja i topničko streljivo, kao i projektile.

KLJUČNE TOČKE

• U kontekstu agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine, u ožujku 2022., Europsko vijeće zamolilo je Europsku komisiju, u koordinaciji s Europskom obrambenom agencijom, da analizira ulaganja u obranu i predloži sve potrebne daljnje inicijative.
• U Zajedničkoj komunikaciji o nedostatnim ulaganjima u obranu iz 2022. istaknuto je da je kontinuirano nedovoljno ulaganje rezultiralo nedostacima u sposobnostima i industriji u EU-u.
• S obzirom na hitne potrebe Ukrajine u području obrane, a posebno potrebe za streljivom, Vijeće Europske unije u ožujku 2023. postiglo je dogovor o trodijelnom pristupu, s ciljem da se zajedničkim naporima osigura milijun komada topničkog streljiva za Ukrajinu u sljedećih 12 mjeseci.
• Uredba (EU) 2023/1525 o podupiranju proizvodnje streljiva (ASAP) dio je trećeg dijela (industrijski dio) trodijelnog pristupa i izravan je odgovor na poziv Vijeća na hitnu isporuku streljiva i projektila, na zahtjev, Ukrajini i na pružanje pomoći državama članicama EU-a da se njihove zalihe ponovno popune uvođenjem ciljanih mjera.
• ASAP-om se želi ojačati reaktivnost i sposobnost obrambene industrije EU-a kako bi se osigurala pravodobna opskrba streljivom i projektilima u Europi.
• ASAP uključuje mjere za pružanje podrške jačanju industrije kroz lance opskrbe streljivom i projektilima u EU-u. Financijska podrška pružit će se u obliku bespovratnih sredstava za razne vrste djelovanja koja pridonose naporima obrambene industrije EU-a za povećanje njihovih kapaciteta proizvodnje i borbe protiv utvrđenih uskih grla.

Uredbom se mobilizira 500 milijuna EUR iz proračuna EU-a (u tekućim cijenama) kako bi se pružila podrška povećanju proizvodnih kapaciteta za proizvodnju streljiva zemlja-zemlja i topničkog streljiva, kao i projektila.

OTKAD SE OVA UREDBA PRIMJENJUJE?

Uredba se primjenjuje od 25. srpnja 2023.

Za više informacija vidjeti: Kratki pregled akta o podupiranju proizvodnje streljiva (ASAP).