Odredbom članka 116. točkom 6. Zakona o javnoj nabavi propisano je da naručitelj može primjenom pregovaračkog postupka bez prethodne objave nabaviti dodatne radove potrebne za izvršenje postojećeg ugovora, ali uz ispunjenje propisanih uvjeta da se mora raditi o radovima koji nisu bili uključeni u projekt temeljem kojega je sklopljen osnovni ugovor niti u osnovni ugovor, a koji su zbog nepredviđenog događaja potrebni, da vrijednost ugovora za ove radove nije veća od 25% vrijednosti osnovnog ugovora te da se ugovor za dodatne radove sklapa s gospodarskim subjektom koji je izvršio osnovni ugovor. Dakle, slijedom ove odredbe Zakona naručitelj može dodatno ugovoriti samo one radove koji nisu bili predviđeni glavnim projektom, odnosno troškovnikom, koji je bio temelj za sklapanje osnovnog ugovora o javnim radovima, ali ih je nužno izvesti radi završetka cjelokupnih radova iz osnovnog ugovora. Ovi radovi su u odnosu na stavke iz troškovnika – nepredviđeni radovi. Stoga smo mišljenja da nije potrebno navoditi stavke u troškovniku pod nazivom „nepredviđeni radovi“ budući da su isti određeni člankom 116. Zakona, a ukoliko se navedu, u suprotnosti su s odredbom članka 116. Zakona jer se za takve radove, ako se pojave tijekom realizacije ugovora o radovima, mora provesti novi postupak - pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave. No, nepredviđeni radovi ne predstavljaju i više izvedene radove, koji se mogu pojaviti kada se ugovor sklapa po sistemu građevinske knjige, pa po konačnom obračunu nastane odstupanje pojedinih stavki na više, što u konačnici rezultira povećanjem vrijednosti ugovora. Za plaćanje više izvedenih radova naručitelji nemaju utemeljenje u Zakonu o javnoj nabavi.

Članak 13. stavak 1. Zakona o javnoj nabavi (NN br. 110/07 i 125/08, dalje u tekstu: Zakon) određuje obvezu naručitelja da izradi plan nabave s podacima o procijenjenoj vrijednosti i planiranim sredstvima. Članak 13. stavak 2. zakona određuje da naručitelj smije započeti postupak javne nabave onda kada su planirana sredstva za nabavu. Ugovor o javnoj nabavi sklopa se na određen iznos (cijena ponude, odnosno ukupna cijena ponude), za određenu količinu – opseg predmeta nabave te za određeno razdoblje. Nadalje, proračunski korisnici u načelu sklapaju ugovore o nabavi na temelju osiguranih sredstava za jednu proračunsku godinu (izuzetak su kapitalne investicije koje mogu trajati više godina odnosno one nabave za čija se sredstva mora ishoditi odobrenje za zaduženje u budućim godinama – proračunima). Pri tome želimo skrenuti pažnju na odredbe članka 13. stavka 3. Zakona koje određuju da naručitelj smije započeti postupak javne nabave i kada nisu planirana sredstva za nabavu, u cijelosti ili djelomično kada je nakon početka postupka javne nabave, a prije sklapanja ugovora o javnoj nabavi koji zahtijeva plaćanje u sljedećim godinama potrebno pribaviti suglasnost mjerodavnog tijela sukladno postupku iz propisa kojim se uređuje proračun (članci 44. i 45. Zakona o proračunu NN br. 87/2008). Stoga, naručitelj može u tekućoj godini nastaviti postupak javne nabave pod uvjetom da pribavi odgovarajuću suglasnost mjerodavnog tijela sukladno člancima 44. i 45. Zakona o proračunu i pod uvjetom da sklopljeni ugovor nema cijenu veću od iznosa navedenog u suglasnosti. Ako se postupak ne nastavi u ovoj godini, nego se započne u slijedećoj godini, tada se ponovno moraju zadovoljiti uvjeti iz članaka 44. i 45. Zakona o proračunu, dakle pribaviti odgovarajuću suglasnost ukoliko će se nakon provedenog postupka javne nabave i sklopljenog ugovora plaćati obveze po sklopljenim ugovorima u narednim godinama.

Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (dalje u tekstu: Državna komisija) nadležna je za rješavanje žalbi u postupcima javne nabave. Državna komisija postupa u granicama zahtjeva iz žalbe, a po službenoj dužnosti u odnosu na bitne povrede zakona, neovisno na koji dio postupka javne nabave je izjavljena žalba. Moramo upozoriti da Uprava za sustav javne nabave provodi nadzor kroz obavljanje preventivno-instruktivne djelatnosti za vrijeme trajanja postupka javne nabave. Nadzor kroz obavljanje preventivno-instruktivne djelatnosti za vrijeme trajanja postupka javne nabave ne zaustavlja tijek postupka javne nabave. Nadzor kroz obavljanje preventivno-instruktivne djelatnosti ne provodi se u slučaju ako je natjecatelj ili ponuditelj koji traži provođenje nadzora u predmetnom postupku javne nabave, pokrenuo postupak pravne zaštite ili ako je propustio pravo korištenja instrumenata pravne zaštite pred nadležnim tijelom za kontrolu.

Sveučilište u Zagrebu, koje u svom sastavu ima 33 sastavnice, surađuje i s drugim hrvatskim sveučilištima, kao i sa sveučilištima izvan Republike Hrvatske te veleučilištima i visokim školama radi izvođenja nastave u okviru redovnih studijskih programa, zajedničkih studija u skladu s razvojnim potrebama, nastavnim i istraživačkim kapacitetima. Svaki oblik suradnje kao i financijske obveze koje proizlaze iz te suradnje utvrđuju se posebnim ugovorom između sastavnica ili sveučilišta sukladno prethodno potpisanom sporazumu o suradnji. Budući da je navedena suradnja u funkciji obavljanja djelatnosti sveučilišta, veleučilišta, odnosno visokih škola, mišljenja smo da, ukoliko je rezultat te suradnje zaključenje ugovora s izvoditeljima nastavne djelatnosti (docenti, profesori, nastavnici, asistenti i dr.), navedeni ugovori podliježu regulativi Zakona o radu pa su temeljem članka 5. točke 9. Zakona izuzeti od primjene Zakona o javnoj nabavi.

Sukladno članku 13. stavku 2. Zakona javni naručitelj smije započeti postupak javne nabave onda kada su planirana sredstva za nabavu, a prema članku 11. Uredbe o objavama i evidenciji javne nabave (NN 11/08 i 77/08) planirana sredstva za nabavu obuhvaćaju osigurana sredstva naručitelja za izvršenje financijske obveze iz ugovora o javnoj nabavi. Nastavno navedenome, Općina ne može započeti postupak javne nabave ako nema planirana, odnosno osigurana sredstva za nabavu.

Odredbom članka 13. stavka 3. Zakona o javnoj nabavi (NN br. 110/07 i 125/08, dalje u tekstu: Zakon) propisano je da naručitelj smije započeti postupak javne nabave i kada nisu planirana sredstva za nabavu, u cijelosti ili djelomično, kada se kroz postupak javne nabave nabavljaju i financijska sredstva za izvršenje ugovora o javnoj nabavi. Dakle, u navedenom slučaju je predmet nabave kredit – financijska sredstva. Procijenjena vrijednost nabave za bankarske i druge financijske usluge obuhvaća pristojbe, provizije, kamate i druge naknade za bankarske i druge financijske usluge, a planirana sredstva trebaju biti određena na način da budu jednaka ili veća od procijenjene vrijednosti nabave, odnosno od cijene najpovoljnije ponude.

Opskrba električnom energijom uređena je Zakonom o energiji („Narodne novine“ broj 68/01, 177/04, 76/07) i Zakonom o tržištu električne energije („Narodne novine“ broj 177/04, 76/07). Zakonom o tržištu električne energije u članku 31. propisano je da povlašteni kupac može slobodno izabrati opskrbljivača električne energije te da od 1. srpnja 2008. godine svi kupci stječu status povlaštenog kupca. Time je provedeno potpuno otvaranje tržišta električne energije te je svim kupcima električne energije omogućen slobodan izbor opskrbljivača. Naručitelj može nabaviti električnu energiju, odnosno opskrbu električnom energijom i kroz pregovarački postupak bez prethodne objave ako su ispunjeni uvjeti navedeni u članku 15. stavku 2. Zakona o javnoj nabavi (NN 110/07 i 125/08, u daljnjem tekstu: Zakon). Sukladno članku 15. stavku 2. točki 2. Zakona ugovor o javnoj nabavi robe može se sklapati u pregovaračkom postupku javne nabave bez prethodne objave ako ugovor o javnoj nabavi robe iz tehničkih ili umjetničkih razloga ili radi zaštite isključivih prava može izvršiti samo određeni gospodarski subjekt. Vezano uz opskrbu električnom energijom, ističemo da zbog ranije navedenog otvaranja tržišta električne energije, Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) može izdati dozvolu za energetsku djelatnost opskrbe električnom energijom za više energetskih subjekata te se pretpostavlja da svi takvi gospodarski subjekti ispunjavaju tehničke razloge za izvršenje ugovora o nabavi električne energije. Stoga se pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave mora provoditi sa svima njima, odnosno mora im se omogućiti sudjelovanje u postupku. Podaci o gospodarskim subjektima kojima je izdana dozvola za energetsku djelatnost opskrbe električnom energijom dostupni su na internetskim stranicama HERA-e www.hera.hr (rubrika „Registar dozvola“ – 4. Opskrba električnom energijom). Isto tako, za ugovaranje korištenja mreža mora se provesti jedan od postupaka nabave, a budući da HEP-ODS jedini pruža usluge korištenja mreže, najsvrsishodniji postupak nabave bio bi pregovarački postupak bez prethodne objave sukladno članku 15. stavku 2. točki 2. Zakona (tehnički razlog ili zaštićeno pravo).

Dokumentacija za nadmetanje može se objaviti u Elektroničkom oglasniku javne nabave u Narodnim novinama (dalje u tekstu EOJN) i istovremeno na internetskoj stranici javnog naručitelja. člankom 57. stavak 3. Zakona o javnoj nabavi (NN 127/07 i 125/08; dalje u tekstu Zakon) propisano je da se podaci o gospodarskim subjektima koji zatraže uvid ili preuzmu dokumentaciju za nadmetanje moraju evidentirati i čuvati kao tajni do otvaranja ponuda. U tom kontekstu moguće je nekoliko kombinacija objavljivanja dokumentacije za nadmetanje. a) Ukoliko koristite mogućnost objavljivanja dokumentacije u EOJN uz poziv na nadmetanje, gospodarski subjekti koji preuzmu dokumentaciju će biti automatski evidentirani. b) Ukoliko koristite mogućnost objavljivanja dokumentacije i u EOJN i na svojoj internetskoj stranici, evidencija zainteresiranih gospodarskih subjekata će se automatski voditi u EOJN, no obzirom da postoji mogućnost da neki zainteresirani gospodarski subjekt želi preuzeti dokumentaciju samo s Vaše stranice preporučljivo bi bilo da stavite napomenu da se na Vašim stranicama ne vodi evidencija zainteresiranih gospodarskih subjekata u smislu Zakona o javnoj nabavi jer je se ista vodi u EOJN, te ih uputite na stranicu EOJN radi preuzimanja dokumentacije i vođenja zakonske evidencije zbog kasnijih eventualnih dodatnih informacija (ispravaka) o nadmetanju. c) Ukoliko dokumentaciju za nadmetanje objavljujete samo na svojim internetskim stranicama, trebali biste uvesti mogućnost evidentiranja svih onih gospodarskih subjekata koji žele vidjeti ili preuzeti dokumentaciju u elektroničkom obliku. Člankom 16. st. 4. Uredbe o načinu izrade i postupanju s dokumentacije za nadmetanje i ponudama (N.N., br. 13/08 i 4/09) propisano je da se svim nazočnim predstavnicima ponuditelja uručuje preslika zapisnika, a ostalim ponuditeljima se dostavlja na njihov zahtjev. Dakle, naručitelju nije zabranjeno javno objaviti zapisnik, ali to nije dužan. Člankom 86. stavak 2. Zakona propisano je da je Odluku o odabiru, s preslikom zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda, javni naručitelj obvezan svakom ponuditelju, bez odgode, dostaviti preporučenom poštom s povratnicom ili na drugi dokaziv način. Dakle, Zapisnik nije zabranjeno javno objaviti, ali to naručitelj po Zakonu nije dužan.

Zakon o javnoj nabavi, članak 71. stavak 3. određuje, ako je sa stajališta gospodarskog subjekta potrebna izmjena ili ispravak objave i/ili dokumentacije za nadmetanje, on to bez odgode priopćava javnom naručitelju , a javni naručitelj je obvezan u slučaju potrebe, izvršiti izmjenu ili ispravak objave i/ili dokumentacije za nadmetanje sukladno odredbama članka 57. stavka 4. i 5. Zakona. U navedenom slučaju će se gospodarski subjekt koji je otkupio i tražio izmjenu dokumentacije za nadmetanje smatrati gospodarskim subjektom iz članka 137. stavak 2. Zakona, koji ima pravni interes za dobivanje ugovora o javnoj nabavi u predmetnoj javnoj nabavi, pa stoga ima pravo uložiti žalbu.

Članak 3. stavak 8. Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ broj 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09) propisuje da se pod odlaganjem komunalnog otpada razumijeva obrađivanje i trajno odlaganje komunalnog otpada na odlagališta komunalnog otpada te saniranje i zatvaranje odlagališta, na temelju posebnih propisa. Trgovačko društvo „Komunalac Y“ d.o.o. u 100% vlasništvu Općine X koja upravlja radom Društva kroz Skupštinu društva koju predlaže načelnik a potvrđuje Vijeće Općine X. Općina X je sklopila Ugovor o obavljanju komunalnih poslova na svom području s trgovačkim društvom „Komunalac Y“ d.o.o. sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu. Zbog svega naprijed navedenog, mišljenja smo da Općina X nije obvezna za poslove sanacije divljih odlagališta otpada provoditi postupak javne nabave sukladno Zakonu o javnoj nabavi, te da trgovačko društvo „komunalac Y“ d.o.o. može obavljati navedene poslove sanacije pod uvjetima iz sklopljenog Ugovora o obavljanju komunalnih poslova na području Općine X.

Ukoliko javni naručitelj zahtijeva u dokumentaciji za nadmetanje, kao dokaz financijske sposobnosti, bilancu, račun dobiti i gubitka, odnosno odgovarajući financijski izvještaj, ako je njihovo objavljivanje propisano u zemlji sjedišta gospodarskog subjekta, onda je obvezan navesti i zašto taj dokaz financijske sposobnosti zahtijeva, npr. da gospodarski subjekt u posljednje tri godine nije poslovao s gubitkom. Bilanca te račun dobiti i gubitka sadrži, osim financijskih pokazatelja za tekuću godinu i financijske pokazatelje za prethodno razdoblje, te se iz tako dostavljenih financijskih dokumenata može iščitati poslovanje gospodarskog subjekta u prethodnom razdoblju. Zbog svega naprijed navedenog, mišljenja smo da gospodarski subjekt može dostaviti samo dvije bilance i dva računa dobiti i gubitka, iako su isti dokazi u dokumentaciji za nadmetanje zahtijevani za posljednje tri godine.

Pojam „profesionalni propust“ nije definiran Zakonom o javnoj nabavi (NN 110/07 i 125/08, u daljnjem tekstu: Zakon) već se spominje u članku 46. stavku 2. točkama 3. i 4. istoga, gdje je propisano da javni naručitelj, ako je to odredio kao uvjet sposobnosti, mora isključiti gospodarske subjekte iz sudjelovanja u postupku javne nabave o ako je gospodarski subjekt ili osoba ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta pravomoćno kažnjena za profesionalni propust, te o ako je gospodarski subjekt učinio profesionalni propust koji javni naručitelj može dokazati na bilo koji način. Dakle, pod profesionalnim propustom u kontekstu javne nabave može se smatrati i počinjenje kaznenog djela, prekršaja ili djela za koje je određeni gospodarski subjekt kažnjen od nadležnog tijela (suda, državnog tijela, stegovnog ili suda časti), a koje djelo je u vezi s predmetom nabave (članak 46. st. 2. t. 3. Zakona). Nadalje, pod profesionalnim propustom mogu se smatrati i svi ostali propusti za koje gospodarski subjekti nisu kažnjeni, ali ih naručitelj može dokazati na bilo koji način, kao npr. teže kršenje preuzetih obveza iz ugovora (članak 46. st. 2. t. 4. Zakona). U praksi, svako bi kršenje preuzetih obveza iz ugovora trebalo završiti raskidom ugovora na štetu onoga koji svoje obveze ne ispunjava na ugovoreni način te aktiviranjem jamstva za uredno izvršenje ugovora (ako je predviđeno). Naručitelj, ukoliko raskine ugovor na štetu izvršitelja ugovora a isti ne pokrene postupak za utvrđivanje ispravnosti naručiteljeve odluke, mogao bi to koristiti kao razlog za isključenje dotičnog izvršitelja iz budućih postupaka javne nabave. Mišljenja smo da naručitelji mogu koristiti ovaj razlog za isključenje i ako je gospodarski subjekt učinio profesionalni propust pri izvršenju nekog ugovora koji nema sličnosti sa predmetnom nabavom. Zakon je time dozvolio naručiteljima da ne ulaze u ugovorne odnose sa gospodarskim subjektima koji nisu u stanju ispuniti preuzete ugovorne obveze, bez obzira o kojoj djelatnosti se radilo. Navedeni slučaj mogu koristiti i drugi javni naručitelji koji provode postupke javne nabave, kao razlog za isključenje, ako su u mogućnosti dokazati da je profesionalni propust učinjen. Ukoliko izvršitelj ospori odluku naručitelja o raskidu ugovora odnosno pokrene spor koji nije okončan, naručitelji ne mogu to koristiti kao razlog za isključenje iz postupka javne nabave. Ovakav slučaj profesionalnog propusta dokaziv je tek po okončanju spora na štetu izvršitelja. Kako Zakon ne definira što je profesionalni propust, tako ne propisuje naručiteljima niti razdoblje u kojem mogu isključiti pojedinog gospodarskog subjekta zbog počinjenog profesionalnog propusta. Eventualna poveznica mogla bi se naći u članku 52. Zakona koji propisuje da naručitelji mogu tražiti od ponuditelja dokaze o uredno ispunjenim ugovorima za razdoblje od tri (za robu i usluge) odnosno pet godina (za radove), pa analogno tome bi se i profesionalni propust u tom razdoblju mogao koristi kao razlog za isključenje.

Člankom 52. stavkom 1. Zakona propisano je da javni naručitelj može, kao dokaz tehničke i stručne sposobnosti, ovisno o vrsti, količini ili opsegu i namjeni predmeta nabave, zahtijevati dokaze iz istoga članka. Stavak 2. određuje da ako javni naručitelj zahtijeva dokaz o uredno ispunjenim ugovorima, taj se dokaz podnosi u obliku popisa, popraćenog potvrdama o urednom ispunjenju ugovora koje daje druga ugovorna strana iz navedenih ugovora. U slučaju da se takva potvrda iz objektivnih razloga ne može dobiti od ugovorne strane koja nije javni naručitelj iz članka 2. ovoga Zakona, vrijedi izjava gospodarskog subjekta o uredno izvršenim ugovorima, uz predočenje dokaza da je potvrda zatražena. Ukoliko naručitelj traži ovaj dokaz, ponuditelj je obvezan u svojoj ponudi, osim vlastite izjave o uredno ispunjenim ugovorima, dostaviti i dokaz (primjerice: poštanska povratnica; potvrda druge ugovorne strane iz ugovora o zaprimanju zahtjeva za izdavanje potvrde, i sl.) da je potvrda o urednom ispunjenju ugovora i zatražena od ugovorne strane koja nije javni naručitelj u smislu Zakona. Ukoliko ponuditelj ne dostavi dokaz da je potvrda o urednom ispunjenju ugovora i zatražena od druge ugovorne strane iz ugovora, njegova ponuda je neprihvatljiva jer ispunjava Zakonom propisane uvjete za isključenje iz postupka javne nabave, sukladno članku 84. stavku 1. točki 3. Zakona.

Ukoliko je žalitelj odustao od žalbe, Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave donijeti će rješenje kojim obustavlja postupak po žalbi iz razloga povlačenja žalbe. Obzirom da je žalbeni postupak u tijeku, naručitelj mora čekati rješenje Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave i postupiti u skladu s odlukom Državne komisije.

Sukladno članku 146. Zakona o javnoj nabavi naručitelj je dužan u roku pet dana od zaprimanja žalbe, Državnoj komisiji dostaviti: 1. žalbu sa svim prilozima u izvorniku s podatkom i dokazom o vremenu njezina uručenja, 2. obrazloženi odgovor na žalbu s očitovanjem o činjeničnim i pravnim navodima te o žalbenom zahtjevu, kronologiju postupka javne nabave s navodima o bitnim elementima postupka javne nabave (procijenjena vrijednost nabave, podaci o objavi o javnoj nabavi, postupak otvaranja ponuda, postupak pregleda i ocjene ponuda, odluka o odabiru i dr.), 3. cjelovitu dokumentaciju postupka s popisom priloga, 4. neizmijenjene cjelovite izvornike ponuda ponuditelja, a najmanje žalitelja, odabranog ponuditelja te onih sposobnih ponuditelja koji omogućavaju postupak odabira, 5. druge dokaze na okolnosti postojanja pretpostavki za donošenje zakonite odluke, radnji, propuštanja ili pak postupaka. Ako naručitelj ne postupi u skladu sa navedenim i/ili stavkom 4. članka 153. Zakona (ovlasti naručitelja u vezi s izjavljenom žalbom), Državna komisija zatražiti će dokumentaciju od naručitelja i nastaviti postupati po žalbi po službenoj dužnosti nakon isteka roka od 30 dana.

Člankom 67. stavkom 2. Zakona propisano je da predmet nabave obuhvaća robu, usluge, odnosno radove koji su određeni po svojoj vrsti, svojstvima ili namjeni ili se određuju na način da predstavlja tehničku, tehnološku, gospodarsku, oblikovnu, funkcionalnu i/ili drugu cjelinu. Prilikom predmetne sanacije krovišta na školama koja se sastoji od nabave crijepa, rekonstrukcije drvene krovne konstrukcije, limarskih radova i dr., predmetna sanacija krovišta predstavlja funkcionalnu, oblikovnu, tehničku i tehnološku cjelinu. Dakle, sanacija krovišta je jedan predmet nabave te bi takvo dijeljenje predmeta nabave bilo u suprotnosti s člankom 9. stavkom 3. i člankom 164. točkom 1. Zakona. Člankom 164. točkom 1. Zakona je propisano da je ništetan ugovor o javnoj nabavi ako je sklopljen protivno Zakonom propisanim postupcima i radnjama kojima je naručitelj razdijelio vrijednost nabave da bi se izbjegla primjena Zakona. Isto tako, dijeljenje vrijednosti nabave s namjerom izbjegavanja primjene propisanog postupka nabave protivno odredbi članka 9. stavka 3. Zakona predstavlja prekršaj iz članka 172. stavka 1. točke 2. Zakona.

Člankom 114., stavkom 1. i 2. ZJN propisano je da odredbe ovog Zakona ne primjenjuju povezana društva na javnu nabavu robe, radova i usluga ako najmanje 80% ostvarenog prosječnog prihoda povezanog društva (tvrtke koja pruža uslugu, obavlja radove ili isporučuje robu) potječe od pružanja tih usluga, obavljanja tih radova ili isporuke te robe u posljednje tri godine, društvu s kojim je povezano. Stoga povezano društvo mora ostvarivati najmanje 80% prosječnog prihoda u posljednje tri godine od obavljanja te usluge društvu s kojim je povezano, na čiju dodjelu ugovora se ne bi primijenio Zakon.

Da bi neka pravna osoba bila obveznik primjene Zakona mora prvenstveno ispunjavati uvjet da je pravna osoba osnovana za određene svrhe radi zadovoljavanja potreba u općem interesu, koje nemaju industrijski ili trgovački značaj, a tek tada se utvrđuje ispunjava li pravna osoba barem jedan od tri uvjeta propisana u članku 3. stavku 1. točki 3. Zakona: - strukturu financiranja (više od 50% financira iz državnog proračuna RH ili sredstava lokalne samouprave ili područne (regionalne) samouprave ili druge pravne osobe iz članka 3. stavka 1. točke 3. Zakona) - da nadzor nad poslovanjem obavljaju državna tijela Republike Hrvatske, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili druge pravne osobe iz točke 3. stavka 1. članka 3. Zakona. - strukturu tijela (skupštinu, nadzorni odbor, ili upravu čijih više od polovice članova imenuju državna tijela RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili druge pravne osobe iz točke 3. članka 3. Zakona). Sukladno Statutu Pučko otvoreno učilište „X“ osnovano je od Grada „Y“ kao kulturna, prosvjetna, informativna i uslužna javna ustanova. Iz odredbe članka 1. Zakona o ustanovama (NN br. 76/93; 29/97; 47/99 i 35/08) proizlazi da se ustanove mogu osnivati radi obavljanja djelatnosti navedenih u stavku 2. istog članka koje se ne obavljaju radi stjecanja dobiti, ali mogu biti osnovane i ustanove koje navedene djelatnosti obavljaju radi stjecanja dobiti, kada se na takve pravne osobe primjenjuju propisi o trgovačkim društvima. Statutom učilišta propisano je da se moguća dobit Učilišta utvrđuje na kraju financijske godine te ako se dobit ostvari, koristit će se za obavljanje i razvoj djelatnosti, a eventualni gubitci u poslovanju pokrivaju se iz sredstava pričuve, koja je Učilište dužno formirati. Iz formulacije ovog članka Statuta dade se zaključiti da je Pučko otvoreno učilište „X“ ustanova koja svoje djelatnosti obavlja s ciljem stjecanja dobiti pa se sukladno Zakonu o ustanovama na Pučko otvoreno učilište „X“ primjenjuju propisi o trgovačkim društvima. Iz navedenoga proizlazi da Pučko otvoreno učilište „X“ ima trgovački značaj te nije ispunjen osnovni uvjet iz navedenog članka 3. stavka 1. točke 3. Zakona za određivanje obveznosti primjene Zakona.

Prema odredbi članka 2. točke 18. ZJN posebno ili isključivo pravo jest pravo koje nadležno tijelo dodjeljuje na temelju zakona, drugih propisa i upravnog akta, a koje obavljanje određene djelatnosti ograničava na jedan ili više gospodarskih subjekata, te je mogućnost drugih subjekata da obavljaju tu djelatnost ograničena. Slijedom citirane odredbe Narodne novine d. d. imaju isključivo pravo na tiskanje zaštićenih obrazaca i tiskanica, dobiveno navedenom Odlukom Vlade Republike Hrvatske. Stoga se za nabavu zaštićenih obrazaca i tiskanica za matičarstvo može primijeniti pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave temeljem odredbe članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona, kojom je propisano da se ugovor o javnoj nabavi robe može sklapati u pregovaračkom postupku javne nabave bez prethodne objave, ako ugovor o javnoj nabavi robe iz tehničkih ili umjetničkih razloga ili radi zaštite isključivog prava može izvršiti samo određeni gospodarski subjekt.

Članak 5. točka 10. ZJN propisuje da zakon ne primjenjuju naručitelji iz članka 3. ZJN na usluge istraživanja i razvoja osim na one od kojih koristi ima isključivo naručitelj za svoju uporabu u obavljanju svojih poslova, pod uvjetom da naručitelj isplati punu naknadu za pruženu uslugu. Usluge istraživanja i razvoja iz navedenoga članka odnose se na istraživanje u znanstvene svrhe koja bi mogla dovesti do novih otkrića i saznanja a u cilju tehnološkog razvoja društva. Izuzeće takvih usluga od primjene Zakona, trebalo bi doprinijeti ostvarenju tog cilja. Obzirom da se usluga izrade Strategije razvoja (ili Projekta održivog razvoja) koja obuhvaća konzultantske (specijaliste ekonomiste i financijske struke), projektantske (specijaliste s područja projektiranja i urbanizma) i odvjetničke (specijaliste s područja imovinsko pravnih odnosa i razvoja infrastrukture) usluge ne može staviti u kontekst navedenih usluga istraživanja i razvoja, ne može se izuzeti od primjene Zakona.

S obzirom na članak 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, a u vezi sa Zakonom o javnoj nabavi (NN 110/07 i 125/08), bitno je napomenuti da otuđenje nekretnina i pokretnina nije predmet Zakona o javnoj nabavi, dok je stjecanje nekretnina izuzeće od primjene Zakona o javnoj nabavi sukladno članku 5., stavku 1., točki 5. Zakona o javnoj nabavi. Dakle, jedini dio odredbe članka 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, koji se može dovesti u vezu sa Zakonom o javnoj nabavi, stjecanje je pokretnina. Člankom 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08) određeno je da su pokretnine stvari koje se mogu premjestiti s jednoga mjesta na drugo, a da im se ne povrijedi bit (supstanca). Iz toga proizlazi da stjecanje pokretnina sukladno članku 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi uključuje stjecanje robe u smislu Zakona o javnoj nabavi, ali ne uključuje stjecanje radova i usluga. Za stjecanje robe u smislu Zakona o javnoj nabavi čija je procijenjena vrijednost veća od iznosa određenih u članku 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, predstavničko tijelo treba donijeti odluku o stjecanju pokretnina sukladno Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i drugim internim aktima tijela. Zakonom o javnoj nabavi određeno je koje su odluke naručitelja u postupcima javne nabave, a to su: 1. odluka o početku postupka javne nabave 2. odluka o odabiru najpovoljnije ponude 3. odluka o odabiru najbolje ocjenjene ponude za sklapanje okvirnog sporazuma 4. odluka o nedopustivosti sudjelovanja (kod ograničenog postupka javne nabave i pregovaračkog postupaka javne nabave s prethodnom objavom) 5. odluka o poništenju i dr. Odluke naručitelja u postupcima javne nabave donosi odgovorna osoba naručitelja, odnosno u slučaju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave župani, načelnici i gradonačelnici. Odluka o stjecanju pokretnina koju donosi predstavničko tijelo zasebna je odluka koja se donosi na temelju posebnog propisa i nije odluka u postupcima javne nabave sukladno Zakonu o javnoj nabavi. Iako Uprava za sustav javne nabave nije nadležna za tumačenje Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi mišljenja je da, ukoliko posebnim propisom nije drugačije određeno, svaka jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave samostalno odlučuje da li će predstavničko tijelo odluku o stjecanju pokretnina donijeti prije započinjanja postupka javne nabave ili u nekoj od faza samoga postupka.

Usluge obavljanja sistematskih pregleda službenika i namještenika su usluge iz Dodatka IIB Zakona i njihovo nabavljanje provodi se sukladno članku 96. istoga. Naručitelj je prije sklapanja ugovora o izvršavanju usluga, obvezan u Elektroničkom oglasniku javne nabave u »Narodnim novinama« objaviti obavijest o početku postupka javne nabave u koju unosi podatke o gospodarskom subjektu ili gospodarskim subjektima s kojim ili s kojima namjerava sklopiti ugovor, te ostale podatke iz Dodatka V. H Zakona. Dakle, ukoliko naručitelj želi sklopiti ugovor sa zdravstvenom ustanovom čiji je i osnivač u objavu će unijeti njegove podatke. Isto tako, naručitelj može, ako mu tako odgovara, tijekom godine provesti više postupaka nabave za isti predmet nabave, pod uvjetom da se u svakom od njih pridržava odredaba koje se odnose na ukupnu procijenjenu vrijednost predmeta nabave usluga sistematskih pregleda zaposlenika.

U postupku javne nabaveloz ulja, u dokumentaciji za nadmetanje kao dokaz pravne i poslovne sposobnosti potrebno je traziti ovlastenje, suglasnost i slicno ako su gospodarskom subjektu potrebni u zemlji sjedista za obavljanje djelatnosti povezane s predmetom nabave, a sve sukladno odredbi članka 49. stavka 1. točka 2. Zakona. Iz navedenog proizlazi da naručitelj u dokumentaciji za nadmetanje treba tražiti kao dokaz sposobnosti dostave lož ulja dozvolu, odnosno suglasnost za obavljanje energetske djelatnosti trgovine na veliko naftnim derivatima koju izdaje Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva sukladno Uredbi o uvjetima za obavljanje trgovine na veliko i trgovine s inozemstvom za određenu robu (,,Narodne novine broj 16/02, 129/04, 121/06 I20/07). Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata (,,Narodne novine" broj 57/06) u članku 3. stavku 1. propisuje da za obavljanje djelatnosti trgovine naftnim derivatima energetski subjekt mora imati dozvolu za obavljanje energetskih djelatnosti sukladno odredbama Zakona o energiji (,,Narodne novine" broj 68/01, 177/04 i 76/07). Članak 15. stavak 1. točke 22. i 23. istog Zakona propisuje da su trgovina na veliko naftnim derivatima i trgovina na malo naftnim derivatima, energetske djelatnosti. Članak 16. Zakona o energiji (,,Narodne novine" broj 68/01, 177/04 i 76/07) propisuje da pravne i fizičke osobe mogu započeti obavljati energetsku djelatnost samo na temelju rješenja kojim se dozvoljava obavljanje te djelatnosti (u daljem tekstu: dozvola). Navedenu dozvolu izdaje, prema članku 16. stavku 2. istog Zakona, Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) prema Zakonu o regulaciji energetskih djelatnosti (,,Narodne novine" broj 177/04 i 76/07). Zaključno, gospodarski subjekt koji se bavi trgovinom naftnim derivatima, mora za to biti registriran (sto se dokazuje Izvatkom iz sudskog registra), mora posjedovati i Dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti trgovine na veliko naftnim derivatima izdane od strane Hrvatske energetske regulatorne agencije all za istu djelatnost mora ishoditi i Suglasnost za obavljanje energetske djelatnosti trgovine na veliko naftnim derivatima izdane od Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva.

Zbog kašnjenja u realizaciji ugovora prvog izvođača, koje je prouzročilo kašnjenje u realizaciji ugovora drugog izvođača, sklapanjem novog ugovora, kojim bi objedinio već sklopljene pojedinačne ugovore, naručitelj bi promijenio rokove izvršenja ugovora, ugovorne kazne, dodao novu odredbu kojom bi imao pravo odgoditi izvršenje obveza iz ugovora bez prava na naknadu štete izvođaču te nametnuo solidarnu odgovornost obojici izvođača. Sukladno odredbi članka 71. stavka 1. Zakona, ponuda mora biti izrađena sukladno zahtjevima i uvjetima iz dokumentacije za nadmetanje, pri čemu se tekst dokumentacije za nadmetanje ne smije mijenjati, odnosno sukladno članku 89. stavka 5. Zakona ugovor o javnoj nabavi mora biti u skladu s odabranom ponudom i uvjetima određenima u dokumentaciji za nadmetanje. Objedinjavanje dva ranije sklopljena ugovora i sklapanje novog ugovora bilo bi suprotno navedenim odredbama Zakona budući bi se postupkom objedinjavanja ugovora mijenjali uvjeti iz dokumentacija za nadmetanje (rok izvršenja ugovora, ugovorne kazne) temeljem kojih su bile pripremljene i odabrane prvotne ponude te bili sklopljeni ugovori. Povrh svega, takav ugovor bio bi temeljem odredbe članka 164. točke 3. Zakona ništetan, a naručitelj bi počinio i prekršaj propisan člankom 172. stavka 1. točke 5. Zakona. Nakon sklapanja ugovora o javnoj nabavi moguće je mijenjati osnovni ugovor (sklapanje dodatka ugovora) samo u okviru odredbi članka 14. stavka 2. točke 4. Zakona, kada se radi o ugovoru o javnim radovima, članka 15. stavka 2. točke 5. Zakona kada se radi o ugovoru o javnoj nabavi robe te članka 16. stavka 2. točke 5. Zakona kada se radi o ugovoru o javnim uslugama.

Zakon o javnoj nabavi u članku 16. stavku 2. točki 2. propisuje da se ugovor o javnim uslugama može sklapati u pregovaračkom postupku javne nabave bez prethodne objave ako ugovor o javnim uslugama iz tehničkih ili umjetničkih razloga ili radi zaštite isključivih prava može izvršiti samo određeni gospodarski subjekt. Projektnu dokumentaciju za građenje čine idejni projekt, glavni projekt i izvedbeni projekt. Idejno rješenje jest vrsta stručne usluge kao temelj za izradu idejnog projekta. Idejnim rješenjem se odabiru najpovoljnije varijante od mogućih, koje se tijekom njihove izrade provjeravaju. Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (Narodne novine broj: 167/03, 79/07, dalje u tekstu ZAP) definira autorsko djelo kao originalnu tvorevinu iz književnog, znanstvenog i umjetničkog područja koja ima individualni karakter, bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu. Ne ulazeći u utvrđivanje okolnosti zadovoljava li predmetno idejno rješenje uvjete propisane ZAPom za ostvarivanje autorskog prava autoru djela, arhitekt – autor djela arhitekture nositelj je svih prava koja ZAP priznaje autorima u sklopu pojma autorskog prava. To su osobito imovinska prava reproduciranja djela, njegova stavljanja u promet (distribuiranja), prava prerade te pravo priopćavanja djela javnosti (odnosno pravo javnog prikazivanja za djela arhitekture), i moralna prava (pravo prve objave, pravo da bude priznat i označen kao autor djela, pravo na poštivanje djela, kao i časti i ugleda autora, te pravo pokajanja, odnosno pravo na opoziv prava iskorištavanja djela, ako bi daljnje korištenje štetilo ugledu ili časti autora). Osim imovinskih i moralnih prava tu su još i pravo na naknadu, pravo pristupa djelu te pravo zabrane javnog izlaganja. Od svih navedenih prava koje osigurava ZAP nijedno se ne odnosi na to da je nositelj autorskog prava na idejnom rješenju jedini ovlašten izrađivati i sve sljedeće dijelove projektne dokumentacije, odnosno, on nema isključivo pravo za izradu idejnog te glavnog projekta. Prema članku 18. Kodeksa strukovne etike hrvatskih arhitekata i inženjera u graditeljstvu ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri ne smiju utjecati na neki započeti ili postojeći poslovni odnos između drugih arhitekata i inženjera i njegovih naručitelja, na način da djeluju za svoj interes. Ukoliko naručitelj traži preuzimanje posla ili dijela posla koji već radi drugi ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer, preuzimatelj posla dužan je o tome prije preuzimanja obavijestiti kolege koji su već u poslu. Preuzimatelj smije preuzeti posao u koliko ne djeluje suprotno kolegijalnim pravilima i nakon što je utvrdio da su s prethodnikom ispunjene obveze iz ugovora. U tom slučaju preuzimatelj dijela projektiranja, nadzora ili drugog posla, dužan je o preuzimanju obavijestiti Komoru odnosno razred. Ako ne radi novi projekt, dužan je poštivati upute autora, tražiti suglasnost za svaku promjenu u projektu i autora obavijestiti o svakoj promjeni u izvođenju gradnje. Nastavno navedenom, ova odredba Kodeksa strukovne etike hrvatskih arhitekata i inženjera u graditeljstvu odnosila bi se na situaciju preuzimanja ili nastavljanja posla izrade idejnog rješenja na postojećem autorskom djelu prethodnika, a ne izrade idejnog ili glavnog projekta koji tek slijede kao nove cjeline. Nadalje, Zakon o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine broj: 76/07, 38/09) u članku 192. propisuje da glavni projekt ne smije u pogledu lokacijskih uvjeta biti u suprotnosti s idejnim projektom. Međutim, u slučaju da glavni projekt nije izradio projektant idejnog projekta, investitor je dužan projektantu idejnog projekta prije podnošenja zahtjeva za potvrdu glavnog projekta odnosno građevinske dozvole dostaviti glavni projekt ili njegov dio radi davanja mišljenja o usklađenosti glavnog projekta s idejnim projektom. Projektant idejnog projekta dužan je u slučaju neusklađenosti idejnog i glavnog projekta dostaviti mišljenje nadležnom upravnom tijelu odnosno Ministarstvu koje izdaje potvrdu glavnog projekta odnosno građevinsku dozvolu, građevinskoj inspekciji i Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu. Iz navedenog je razvidno da i Zakon o prostornom uređenju i gradnji također dopušta da različite dokumente projektne dokumentacije izrađuju različiti projektanti. Nastavno svemu, autorsko pravo nad idejnim rješenjem za proširenje kopna u more i uređenje šetnice ne daje njegovu autoru isključivo pravo za izradu idejnog projekta za ishođenje lokacijske dozvole te glavnog projekta za ishođenje potrebnog dokumenta za pristupanje građenju temeljem kojeg bi bile ispunjene posebne okolnosti za primjenu pregovaračkog postupka bez prethodne objave.

Odredba članka 89. Zakona određuje učinak odluke o odabiru. Protekom roka mirovanja iz članka 88. stavak 1. Zakona, ako nije pokrenut postupak pravne zaštite, odluka o odabiru postaje izvršna te u tom trenutku nastaje ugovorni odnos. Ako je pokrenut postupak pravne zaštite, odluka o odabiru postaje izvršna dostavom rješenja Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave kojom se žalba odbija ili odbacuje. Ukoliko je u dokumentaciji za nadmetanje određeno da je nastanak ugovora uvjetovan suglasnošću mjerodavnog tijela, ugovorni odnos nastaje u trenutku pribavljanja istog. Ugovorni odnos se potvrđuje pisanim ugovorom o javnoj nabavi. Naručitelj ne smije sklopiti ugovor koji bi odstupio od onog što je određeno dokumentacijom za nadmetanje i ponuđeno u najpovoljnijoj odabranoj ponudi (količina, cijena, rokovi isporuke, uvjeti plaćanja), a ako je potpisan takav ugovor o javnoj nabavi, on je ništetan sukladno članku 164. točka 3. Zakona. Zahtijevani (od naručitelja) i ponuđeni uvjeti (od ponuditelja) u određenom postupku javne nabave, odnose se samo na taj postupak javne nabave.

Članak 16. stavak 2. Uredbe o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama („Narodne novine“ broj 13/08 i 4/09) određuje da se zapisnik odmah daje na uvid nazočnim ovlaštenim predstavnicima ponuditelja na provjeru sadržaja i potpis. Dakle, u tom trenutku ovlašteni predstavnici ponuditelja trebaju dati izjavu ukoliko imaju primjedbe na sadržaj zapisnika te naručitelj ne smije naknadno ispravljati sadržaj zapisnika na ničiji zahtjev.

Prema odredbi članka 67. Zakona o javnoj nabavi (NN 110/07, 125/08), predmet nabave određuje javni naručitelj u planu nabave, a predmet nabave obuhvaća robu, usluge i radove koji su određeni po svojoj vrsti, svojstvima ili namjeni ili se određuje na način da predstavlja tehničku, tehnološku, gospodarsku, oblikovnu i/ili drugu cjelinu. Dakle, naručitelj unutar dopuštenog zakonskog okvira slobodno određuje i opisuje predmet nabave u skladu sa svojim potrebama. U konkretno navedenom primjeru razvidno je da se radi o robama za koje se može reći da su različite kao tehničke cjeline, ali također u širem kontekstu mogu predstavljati i određenu cjelinu, u kojem slučaju možete koristi zakonsku mogućnost iz članka 69. Zakona, odnosno provođenje postupka javne nabave uz podjelu predmeta nabave po grupama ili dijelovima. Člankom 129. stavak 2. Zakona, propisano je da za procijenjenu vrijednost nabave do 70.000,00 kuna bez poreza na dodanu vrijednost naručitelj može provoditi postupke javne nabave propisane Zakonom. Dakle, naručitelj nije obvezan primijeniti Zakon, ali može provoditi postupak sukladno internim pravilima (ako ih ima) za nabavu čija je procijenjena vrijednost bez PDV-a manja od 70.000,00 kn (primjerice prikupljanjem nekoliko različitih ponuda). Međutim, Zakonom je u članku 9., stavku 3. također propisano da je naručitelj dužan pridržavati se uvjeta javne nabave prema procijenjenim vrijednostima i ne smije dijeliti vrijednosti nabave s namjerom izbjegavanja primjene propisanog postupka nabave. Preporuka je da predmet nabave određujete sukladno naručiteljevom dosadašnjem iskustvu s dobavljačima roba, te situaciji na tržištu. Ako je procjena naručitelja da je za njegove potrebe povoljnije odrediti svaku vrstu robe kao samostalan predmet nabave, bez provođenja postupka, (pa je u konačnici nekoliko ugovora sklopljeno s istim dobavljačem, a svi su oko 70.000 kn bez PDV-a), u slučaju naknadne revizije vjerojatno ćete trebati dati obrazloženje kako su određeni i procijenjeni takvi predmeti nabave.

U navedenom primjeru može se primijeniti pregovarački postupak bez prethodne objave sukladno članku 15. st, 2. t. 3. ZJN-a (žurnost), ali samo pod uvjetom da je moguće dokazati da žurnost nije uzrokovana postupanjem naručitelja, a redovni rokovi koji bi se morali primijeniti u otvorenom postupku javne nabave ne mogu se primijeniti ( predugi rok). U suprotnom, mora se ponovo provesti otvoreni postupak javne nabave. Ukoliko u financijskom planu i/ili planu nabave, na stavci predmetne opreme nema dovoljno (osiguranih) planiranih sredstava, mora se izvršiti rebalans financijskog plana i/ili plana nabave jer je osnovni uvjet za početak postupka javne nabave – planirana sredstava. Tek kada su sredstva planirana u punom iznosu (zbroj vrijednosti temeljem koje je proveden prvi postupak i vrijednost nove nabave), može se započeti novi postupak javne nabave, bilo da je ispunjen uvjet za pregovarački postupak bez prethodne objave ili da se treba provesti otvoreni postupak. Ovisno o visini ukupne procijenjene vrijednost (velika/mala vrijednost nabave) za predmetnu opremu, primjenjuju se pravila (rokovi, obveza javnog otvaranja) i za nabavu samo ovog dijela predmetne opreme, iako je njena procijenjena vrijednost u kategoriji male vrijednosti.

Člankom 116. Zakona određeni su uvjeti za odabir pregovaračkog postupka javne nabave bez prethodne objave za naručitelje koji obavljaju djelatnost na području vodoopskrbe, energetike, prometa i poštanskih usluga. Na pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave u slučajevima iznimne žurnosti (članak116. točka 4.) ne primjenjuju se odredbe stavaka 2., 3., 4. i 5. članka 25. Zakona. U slučaju postupka javne nabave bez prethodne objave u slučajevima iznimne žurnosti ne utvrđuje se sposobnost natjecatelja. Nadalje, obavijest o početku postupka javne nabave ne objavljuje se pa se shodno tome ne primjenjuje ni rok mirovanja tijekom kojega, a nakon objave obavijesti, naručitelj ne smije nastaviti pregovarački postupak bez prethodne objave. Pregovarački postupak bez prethodne objave može se provoditi i s više gospodarskih subjekata. Naručitelj po vlastitom izboru poziva na pregovaranje jednog ili više gospodarskih subjekata te dogovara uvjete konkretnog ugovora. Kada se pregovara s više gospodarskih subjekata odluka o odabiru dostavlja se svim gospodarskim subjektima koji su sudjelovali u pregovaračkom postupku javne nabave bez prethodne objave i u tom slučaju mora se primijeniti rok mirovanja nakon dostave odluke o odabiru. Pri tome treba naglasiti da i u slučaju iznimne žurnosti vrijede sve ostale odredbe Zakona koje se odnose na pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave u vezi sa dostavljanjem inicijalnih ponuda kao temeljem za pregovaranje, konačnim ponudama, kriteriju za odabir ponude, zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda, odluci o odabiru i obavijesti o sklopljenim ugovorima.

Zakon o javnoj nabavi u članku 2. točki 5. definira okvirni sporazum kao sporazum između jednog ili više naručitelja i jednog ili više gospodarskih subjekata svrha kojega je utvrditi uvjete pod kojima se sklapaju ugovori tijekom određenog razdoblja, posebice u pogledu cijene i, prema potrebi, predviđenih količina. Okvirni sporazum utvrđuje uvjete pod kojima će naručitelj s gospodarskim subjektom (ili više njih) koji je strana okvirnog sporazuma sklapati pojedine ugovore o javnoj nabavi u trenutku kada i ako nastane konkretna potreba za predmetom nabave obuhvaćenog okvirnim sporazumom. Zakon u članku 101. stavku 1. propisuje da se strane okvirnog sporazuma odabiru nakon provedbe otvorenog postupka javne nabave, ograničenog postupka javne nabave, pregovaračkog postupka javne nabave ili postupka natjecateljskog dijaloga. Dakle, naručitelj mora prije sklapanja okvirnog sporazuma poštivati sva formalna pravila koja se odnose na izabrani postupak javne nabave (opći i/ili posebni uvjeti za početak postupka, objave, rokovi, tehničke specifikacije, uvjeti i dokazi sposobnosti, kriteriji za odabir ponude, vođenje postupka i njegov formalni završetak). Sukladno članku 13. stavku 2. Zakona naručitelj smije započeti postupak javne nabave onda kada su planirana sredstva za nabavu. Međutim, u stavku 3. predviđene su iznimke od ovoga pravila, te je propisano da javni naručitelj smije započeti postupak javne nabave i kada nisu planirana sredstva za nabavu, u cijelosti ili djelomično, kada taj postupak javne nabave završava sklapanjem okvirnog sporazuma kojim se ne stvara ugovorna obveza. Dakle, kada naručitelj namjerava provesti postupak javne nabave koji će završiti sklapanjem okvirnog sporazuma kojim se ne stvara ugovorna obveza između strana okvirnog sporazuma, planirana sredstva nisu uvjet za početak tog postupka. Nadalje, odredba članka 94. točke 6. Zakona koja propisuje da je javni naručitelj obvezan poništiti postupak javne nabave ako je ukupna cijena najpovoljnije ponude veća od planiranih sredstava za nabavu, ne primjenjuje se u navedenom slučaju, s obzirom da je istom odredbom predviđena iznimka koja obuhvaća one postupke javne nabave s namjerom sklapanja okvirnog sporazuma za čiji početak nisu planirana sredstva, u cijelosti ili djelomično. Zaključno, naručitelj može provesti otvoreni postupak javne nabave s ciljem sklapanja okvirnog sporazuma na četiri godine ako nisu planirana sredstva, međutim, prije sklapanja svakog pojedinog ugovora o javnoj nabavi na temelju tog okvirnog sporazuma (npr. za razdoblje od 3 mjeseca, 6 mjeseca ili godine dana) naručitelj morati imati osigurana sredstva.

Zakon člankom 16. propisuje koji uvjeti moraju biti ispunjeni da bi se ugovori o javnim uslugama mogli sklapati u pregovaračkom postupku javne nabave bez prethodne objave. Sukladno članku 16. stavku 2. točki 2. Zakona određeno je da se ugovori o javnim uslugama mogu sklapati u pregovaračkom postupku javne nabave bez prethodne objave ako iz tehničkih ili umjetničkih razloga ili radi zaštite isključivih prava navedenu uslugu može izvršiti samo određeni gospodarski subjekt. Međutim, sukladno mišljenju Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, prostorni planovi nisu autorska djela iz razloga što ne udovoljavaju trima pretpostavkama propisanima Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03 i 79/07). Prostorni planovi nisu originalna intelektualna tvorevina iz književnog, znanstvenog ili umjetničkog područja koja ima individualni karakter. Imajući u vidu činjenicu da prostorni plan nije autorsko djelo ne može postojati ni autorsko pravo na navedeni uradak. S obzirom da izrađivači nacrta prostornih planova nemaju niti mogu imati isključivo pravo nad dokumentima prostornog uređenja, nisu stečeni uvjeti za korištenje pregovaračkog postupka javne nabave bez prethodne objave iz članka 16. stavka 2. točke 2. Zakona.

Odredbom članka 89. stavak 5. Zakona određuje se da ugovor o javnoj nabavi mora biti u skladu s ponudom i uvjetima određenim u dokumentaciji za nadmetanje. Nadalje, člankom 4. točka 5. Uredbe o načinu izrade i postupanju s dokumentacijama i ponudama (NN 13/08 i 4/09) propisuje se da dokumentacija za nadmetanje sadrži podatke o vrsti, kvaliteti, opsegu ili količini predmeta nabave. Iz navedenog proizlazi da se predmet nabave koji je određen odlukom o početku postupka javne nabave, objavom poziva u Elektroničkom oglasniku javne nabave i specificiran dokumentacijom za nadmetanje prema količini, vrsti, tipu, roku isporuke itd. te za koji je odabrana najpovoljnija ponuda, ugovorom o javnoj nabavi ne smije mijenjati.

Članak 89. st. 1. Zakona propisano je da odluka o odabiru postaje izvršna te nastaje ugovorni odnos, a sve protekom roka mirovanja iz članka 88. stavak 1. Zakona, ako nije pokrenut postupak pravne zaštite, odnosno dostavom odluke Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave. Člankom 167. Zakona određuje se da se na odgovornost ugovornih strana za ispunjenje ugovora o javnoj nabavi primjenjuju odgovarajuće odredbe Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05 i 41/08). Članak 323. Zakona o obveznim odnosima propisuje da je u slučaju ništetnosti ugovora svaka ugovorna strana dužna vratiti drugoj sve ono što je primila na temelju takva ugovora, a ako to nije moguće, ili ako se narav onoga što je ispunjeno protivi vraćanju, ima se dati odgovarajuća naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, ako zakon što drugo ne određuje. Osim toga ugovaratelj koji je kriv za sklapanje ništetnog ugovora odgovoran je svome suugovaratelju za štetu koju trpi zbog ništetnosti ugovora ako ovaj nije znao ili prema okolnostima nije morao znati za postojanje uzroka ništetnosti.

Ukoliko naručitelj proslijedi ponuditelju na potpis ugovor koji odstupa od ponude i uvjeta utvrđenih u dokumentaciji za nadmetanje, mišljenja smo da ponuditelj mora na to upozoriti naručitelja, s obzirom da bi tako sklopljen ugovor bio ništetan sukladno članku 164. Zakona.

Člankom 82. Zakona propisano je da naručitelj može od gospodarskog subjekta zahtijevati pisano pojašnjenje ponude. Pisano pojašnjenje ponude može se odnositi na dokumente koje je gospodarski subjekt predao u svrhu ispunjenja uvjeta sposobnosti, normi osiguranja kvalitete, normi energetske učinkovitosti i normi upravljanja okolišem. Sposobnost ponuditelja, a i prihvatljivost ponude općenito, utvrđuje se isključivo na temelju dokumentacije dostavljene u ponudi do isteka roka za dostavu ponuda. Dokumentacija dostavljena nakon proteka roka za dostavu ponuda ne smije se ocjenjivati. Ukoliko u ponudi nije dostavljena dokumentacija kojom se dokazuje sposobnost, naručitelj je obvezan na osnovi pregleda i ocjena ponuda isključiti takvu ponudu temeljem članka 84. stavak 1. točka 7. Zakona.

Člankom 55. Zakona o javnoj nabavi (NN 110/07, 125/08, dalje u tekstu: Zakon) propisano je da se u dokumentaciji za nadmetanje određuju zahtjevi koji se odnose na oblik ponude, sadržaj ponude, rok valjanosti ponude, cijenu ponude, tehničke specifikacije (opise predmeta nabave), ugovorne odredbe i dokaze koje su gospodarski subjekti obvezni dostaviti uz ponudu u svrhu ispunjavanja uvjeta sposobnosti iz članka 48. Zakona. Ova se odredba odnosi na sve postupke i načine nabave. Nadalje, u članku 68. Zakona propisano je da opis predmeta nabave može biti konstruktivan, funkcionalan ili kombinacija obaju opisa. Ukoliko je u dokumentaciji za nadmetanje navedena specifikacija – konstruktivan opis informatičke opreme, mišljenja smo da tada nije moguće za vrijeme trajanja okvirnog sporazuma sa gospodarskim subjektom s kojim je sklopljen okvirni sporazum sklapati ugovore za nabavu informatičke opreme koja ima drugačije karakteristike od onih koji su traženi u konstruktivnom opisu specificiranom u dokumentaciji. Međutim, ukoliko je naručitelj u dokumentaciji za nadmetanje specificirao predmet nabave kroz funkcionalan opis informatičke opreme, kako je gore navedeno, mišljenja smo da bi tada bilo moguće da gospodarski subjekt s kojim je okvirni sporazum sklopljen dostavi ponudu koja odražava različita tehnička rješenja raspoloživa na tržištu u danom trenutku. U tom smislu, naručitelj se može orijentirati na funkcionalne i/ili izvedbene zahtjeve koje želi da proizvod sadrži, a također to daje ponuditeljima mogućnost da nude nove inovativne modele koji odgovaraju potrebama naručitelja. Zakon u članku 102. propisuje da strane okvirnog sporazuma pri sklapanju ugovora koji se temelje na tom okvirnom sporazumu, ne smiju mijenjati bitne uvjete okvirnog sporazuma. Ako je okvirni sporazum sklopljen s jednim gospodarskim subjektom i u njemu nisu određeni svi uvjeti za sklapanje ugovora o javnoj nabavi, ugovor o javnoj nabavi može se sklopiti na temelju pisanog zahtjeva javnog naručitelja gospodarskom subjektu da dostavi novu ponudu. Pisani zahtjev na dostavu ponude može sadržavati, osim izvornih, preciznije definirane i dopunjene uvjete te druge, u dokumentaciji za nadmetanje kod okvirnog sporazuma navedene, nebitne izmjene uvjeta okvirnog sporazuma. U tom će slučaju naručitelj morati one elemente koji nedostaju, a koji su potrebni za konkretnu isporuku, svaki puta kada nastane potreba detaljno dogovoriti s ponuditeljem. Naručitelj će to učiniti pisanim zahtjevom gospodarskom subjektu da dostavi svoju novu ponudu. Konkretno, prije sklapanja svakog pojedinog ugovora na temelju okvirnog sporazuma, dolazi do komunikacije između naručitelja i ponuditelja, čija je svrha preciziranje onih elemenata nabave, koji su doduše pri sklapanju okvirnog sporazuma bili ugovoreni, ali ne u toj mjeri da bi ugovor bilo moguće sklopiti neposredno na temelju njih. S obzirom da pri sklapanju ugovora koji se temelje na okvirnom sporazumu, strane ne smiju mijenjati bitne uvjete okvirnog sporazuma i ovdje će se strane okvirnog sporazuma smjeti kretati samo unutar granica postavljenih okvirnim sporazumom (posebice u pogledu predmeta nabave i količine). Prilikom sklapanja ugovora ne smiju se dodavati novi elementi, npr. novi predmet nabave, drugačiji način izračuna cijene i drugi uvjeti nabave, pored onih koji su već ugovoreni u samom okvirnom sporazumu. U praksi će se ovaj tip okvirnog sporazuma primjenjivati za nabavu robe i/ili usluga, čiji su tehnički opisi i/ili cijene podložni čestim promjenama na tržištu (npr. na području informacijske tehnologije). Tako će primjerice u okvirnom sporazumu za nabavu računalne opreme biti određeno da ponuditelj svaki puta kada naručitelju nastane konkretna potreba ponudi „najnoviji model“, „u najkraćem mogućem roku“, i prema „traženoj količini“… U svakom konkretnom ugovoru na temelju takvog okvirnog sporazuma potrebno je precizno odrediti o kojem se modelu radi, koliki je rok isporuke, i koja je konačna cijena glede naručene količine.

Člankom 5.c Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine broj: 110/07, 125/08, dalje u tekstu: Zakon) propisano je da naručitelj ne smije sklapati ugovore o javnoj nabavi sa gospodarskim subjektom, ako čelnik tijela ili član upravnog ili nadzornog tijela tog naručitelja istovremeno: - obavlja upravljačke poslove u tom gospodarskom subjektu, ili - je vlasnik poslovnog udjela, dionica odnosno drugih prava na temelju kojih sudjeluje u upravljanju odnosno u kapitalu tog gospodarskog subjekta s više od 20%. Ugovor o javnoj nabavi sklopljen protivno navedenoj odredbi ništetan je. Prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine broj: 33/01, 60/01, 106/03, 129/05, 125/08), do 17. svibnja 2009. godine, izvršna tijela jedinice lokalne i jedinice područne (regionalne) samouprave su u općini općinski načelnik i općinsko poglavarstvo, u gradu gradonačelnik i gradsko poglavarstvo i u županiji župan i županijsko poglavarstvo. Prema članku 2. Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti (Narodne novine broj: 163/03, 94/04, 48/05, 141/06, 60/08), dužnosnici u smislu tog Zakona su i članovi županijskih, gradskih i općinskih poglavarstava te članovi poglavarstva Grada Zagreba. Nadalje, sukladno članku 11. stavku 5. Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti dužnosnici ne mogu biti članovi uprava ili nadzornih odbora trgovačkih društava, s time da su samo za nadzorne odbore trgovačkih društava u stavcima 6. i 7. istog članka predviđene iznimke od pravila. Nastavno navedenom, prema važećim propisima nije dopušteno da članovi Poglavarstva županija ujedno budu i direktori trgovačkih društava, bez obzira u čijem je vlasništvu to trgovačko društvo.

Člankom 59. stavkom 1. Zakona propisano je da javni naručitelj može u dokumentaciji za nadmetanje zatražiti od ponuditelja da u ponudi naznači dio koji namjerava ustupiti podizvođaču/podisporučitelju i podatke o njemu. Te naznake ne utječu na odgovornost ponuditelja. Isto tako, člankom 4. točkom 14. Uredbe o DZN propisano da dokumentacija za nadmetanje, ovisno o vrsti postupka javne nabave te načinu provedbe postupka javne nabave, sadrži podatke o dijelu ponude koji ponuditelj namjerava ustupiti podizvoditeljima / podisporučiteljima, te podatke o podizvoditeljima / podisporučiteljima kojima će ponuditelj ustupiti dio ponude. Što se tiče ukupnog postotnog udjela podizvoditelja, Zakonom o javnoj nabavi nije propisano ovo ograničenje.

Naručitelj se trebao pridržavati odredbi članka 87. stavka 1. Zakona i propisati u dokumentaciji za nametanje rok za donošenje odluke o odabiru, a ako to nije propisao, onda taj rok iznosi 30 dana od dana isteka roka za dostavu ponuda. Ukoliko u dokumentaciji za nadmetanje nije propisan navedeni rok, a obzirom da odluku o odabiru ili o poništenju ponuditelj nije zaprimio, naručitelj se nije pridržavao citiranih odredbi Zakona. Nadalje, sukladno članku 86. stavku 2. odluku o odabiru, s preslikom zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda, javni naručitelj obvezan je svakom ponuditelju, bez odgode, dostaviti preporučenom poštom ili na drugi dokaziv način, a isto se odnosi i na odluku o poništenju postupka javne nabave. Na takvo određivanje rokova ne utječe činjenica je li u postupku sudjelovao samo jedan ili više ponuditelja.

Sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi koji je stupio na snagu 01. siječnja 2009. god. propisivanje u dokumentaciji za nadmetanje dostavljanja izjave ponuditelja da su mu poznate odredbe iz dokumentacije, da ih prihvaća i da će izvršiti predmet nabave u skladu s tim odredbama nije u skladu sa Zakonom, ali ne predstavlja bitnu povredu Zakona u smislu članka 140. stavak 2. točka 2. Zakona koji propisuje da je bitna povreda Zakona neusklađenost dokumentacije za nadmetanje sa Zakonom što traženje ove izjave jest, ali nije ispunjen drugi dio odredbe koji propisuje da bi takva neusklađenost nužno dovela ili mogla dovesti do diskriminacije ponuditelja ili do ograničenja tržišnog natjecanja. Dakle, ova izjava nema nikakvog utjecaja na valjanost ponude.

Javnobilježničke usluge su usluge iz Dodatka IIB, kategorija 21, pravne usluge – pravno dokumentiranje i ovjeravanje (CPV 74113000). Za nabavu usluga iz Dodatka IIB ne provode se postupci javne nabave propisani Zakonom, već se nabava obavlja na način propisan člankom 96. Zakona, odnosno radi transparentnosti same nabave potrebno je objaviti podatke o gospodarskom subjektu ili gospodarskim subjektima s kojima se namjerava sklopiti ugovor o nabavi rečenih usluga. Također se primjenjuju odredbe o početku postupka javne nabave, tehničkim specifikacijama i pravnoj zaštiti propisane ovim Zakonom.

U svezi upita uz Ugovor o izradi urbanističkog plana uređenja gospodarske zone male privrede općine A, a prema kojem ugovoru osoba (investitor) koja s jedinicom lokalne samouprave sklapa taj ugovor tj. sklapa ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta, odabire izvođača radova odnosno stručnog izrađivača prostornog plana, treba obratiti pozornost na odredbu članka 136. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07), kojim je propisano da sklapanje ugovora o uređenju građevinskog zemljišta ne iosključuje primjenu posebnih propisa o javnoj nabavi. Sklapanje ugovora o financiranju uređenja građevinskog zemljišta kojim bi odabir stručnog izrađivača prostornog plana ili izvođača radova na uređenju građevinskog zemljišta bio povjeren osobi koja taj ugovor sklapa s jedinicom lokalne samouprave bio bi u očitoj protivnosti s citiranom odredbom Zakona. Dakle, osoba koja s jedinicom lokalne samouprave sklopi ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta ne može odabrati stručnog izrađivača prostornog plana ili izvođača radova na uređenju građevinskog zemljišta. Također, osoba koja s jedinicom lokalne samouprave sklopi ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta ne može biti niti investitor radova na uređenju građevinskog zemljišta u smislu Zakona o prostornom uređenju i gradnji. Naime, prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03-pročišćeni tekst, 82/04 i 178/04) izgradnja komunalne infrastrukture u djelokrugu je jedinice lokalne samouprave tj. investitorom se smatra jedinica lokalne samouprave odnosno davatelj komunalne usluge.

Za utvrđivanje činjenice je li neka pravna osoba obveznik primjene Zakona, mora prvenstveno ispunjavati uvjet da je pravna osoba osnovana za određene svrhe radi zadovoljavanja potreba u općem interesu, koje nemaju industrijski ili trgovački značaj, a tek tada se utvrđuje ispunjava li pravna osoba barem jedan od tri uvjeta propisana u članku 3. stavku 1. točki 3. Zakona: - strukturu financiranja (više od 50% financira iz državnog proračuna RH ili sredstava lokalne samouprave ili područne (regionalne) samouprave ili druge pravne osobe iz članka 3. stavka 1. točke 3. Zakona) - da nadzor nad poslovanjem obavljaju državna tijela Republike Hrvatske, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili druge pravne osobe iz točke 3. stavka 1. članka 3. Zakona. - strukturu tijela (skupštinu, nadzorni odbor, ili upravu čijih više od polovice članova imenuje državna tijela RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili druge pravne osobe iz točke 3. članka 3. Zakona). Iz odredbi Zakona o Hrvatskom Crvenom križu (dalje u tekstu : HCK) kao temeljnog zakona, čije se odredbe primjenjuju i na gradski Crveni križ, proizlazi da HCK ispunjava opći uvjet iz odredbe članka 3. stavka 1. točke 3. Zakona budući da je HCK neprofitna pravna osoba koja obavlja javne ovlasti i poslove utvrđene Zakonom o HCK-u. Iz Zakona o HCK-u i Statuta Hrvatskog crvenog križa (dalje u tekstu Statut) je razvidno da je jedini uvjet, temeljem kojega bi se moglo odrediti je li HRC Grada XY obveznik primjene Zakona, struktura financiranja sukladno članku 3. stavku 1. točki 3. alineji 1. Zakona, jer prema odredbama Zakona o HCK i Statutu nisu ispunjeni uvjeti iz članka 3. stavka 1. točke 3. alineje 2. i 3. Zakona. Iz dostavljene dokumentacije koju sačinjava Financijsko izvješće za 2007. i 2008. godinu, Specifikacija prihoda za 2007. godinu i 2008. godinu, kao i Izvješća o obavljenoj reviziji poslovanja 2007. godine je razvidno da nije ispunjen niti uvjet iz članka 3. stavka 1. točke 3. alineje 1. Zakona budući da je udio financiranja iz državnog proračuna RH odnosno iz proračuna Grada i Općina manji od 50%. Iz svega proizlazi da Gradsko društvo Crvenog križa Grada XY nije obveznik Zakona o javnoj nabavi.

Usluge vještačenja nalaze se na popisu usluga iz Dodatka IIA Zakona i za njihovu nabavu potrebno je provesti jedan od Zakonom propisanih postupaka javne nabave. Međutim, usluge vještačenja odnosno usluge sudskih tumača za svaki predmet u prekršajnom postupku može biti jedna zasebna cjelina, jer je u članku 67. Zakona propisano da predmet nabave obuhvaća robu, usluge odnosno radove koji su određeni po svojoj vrsti, svojstvima ili namjeni ili se određuje na način da predstavlja tehničku, tehnološku, gospodarsku, oblikovnu, funkcionalnu ili drugu cjelinu. Sukladno članku 129. Zakona, za procijenjenu vrijednost nabave do 70.000,00 kuna bez poreza na dodanu vrijednost naručitelj ne mora provoditi postupke javne nabave propisane ovim Zakonom.

Sukladno (članak 55. stavak 9. Zakona).dokumentacija za nadmetanje se izrađuje na hrvatskom jeziku. Kada je to potrebno, zbog predmeta nabave, naručitelj može dokumentaciju za nadmetanje ili njen dio (tehničke specifikacije) izraditi i na stranom jeziku ili jezicima. U slučaju spora mjerodavna je dokumentacija za nadmetanje izrađena na hrvatskom jeziku (članak 55. stavak 10. Zakona). Također, sukladno članku 71. stavku 2. Zakona, ponuda se zajedno sa pripadajućom dokumentacijom izrađuje na hrvatskom jeziku, a cijena ponude izražava se u kunama. U dokumentaciji može biti i drugačije određeno, ali to mora biti izričito navedeno (dopuštenost stranog/ih jezika – i kojeg/ih, dopuštenost izražavanje cijene u drugoj valuti/valutama uz naznaku koje/ih valuta, valuta na koju će se preračunati sve cijene te financijska institucija čiji će se tečaj primijeniti).

Odredbom čl. 5. st. 2. t. 1. Zakona o javnoj nabavi (NN 110/07 i 125/08) propisano je da se ovaj Zakon ne primjenjuje „na ugovore o javnoj nabavi u svrhu daljnje prodaje, davanja u najam ili zakup trećima, pod uvjetom da naručitelju ne pripada posebno ili isključivo pravo na prodaju ili najam (zakup) tog predmeta nabave, pa ih drugi subjekti mogu slobodno prodati ili iznajmiti (dati u zakup) pod istim uvjetima kao i naručitelj“. Na temelju navedenog izuzeća naručitelj ne primjenjuje Zakon o javnoj nabavi.

Da bi potvrda Porezne uprave o stanju duga gospodarskog subjekta, kao jedan od obveznih dokaza sposobnosti, bila prihvatljiva u smislu Zakona o javnoj nabavi, na njoj bi morala (ukoliko je postojao bilo kakav dug) stajati napomena Porezne uprave o izmirenju duga.

Zakonom nije propisano u kojem roku naručitelj mora pristupiti drugoj fazi nadmetanja. U tim slučajevima naručitelji mogu odrediti primjeren rok za nastavak postupka.

Bez obzira radi li se o cjelokupnom predmetu nabave ili predmetu nabave koji je podijeljen na grupe ili dijelove predmeta nabave, javni naručitelj je obvezan odabranim natjecateljima istodobno poslati poziv na dostavu ponude.

Odredbom čl. 57. st. 3. Zakona o javnoj nabavi (NN 110/07 i 125/08), a u vezi s čl. 12. Uredbe o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama (NN 13/08 i 4/09) propisano je da je naručitelj obvezan evidentirati podatke o gospodarskim subjektima koji su zatražili uvid ili preuzeli dokumentaciju za nadmetanje, odnosno otkupili dokumentaciju ili izradili preslike. Oblik i sadržaj obrasca o toj evidenciji nije propisan Zakonom o javnoj nabavi, ali obrazac treba sadržavati osnovne podatke o gospodarskim subjektima koji su preuzeli ili zatražili uvid u dokumentaciju za nadmetanje. Takvi se podaci na temelju odredbe čl. 57. st. 3. Zakona čuvaju kao tajni do otvaranja ponuda.

Članak 5. stavak 1. točka 5. Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine 110/07 i 125/08) ne primjenjuju naručitelji iz članka 3. Zakona kada sklapaju ugovore o stjecanju, zakupu ili najmu postojećih zgrada, druge nepokretne imovine, zemljišta ili prava koja se njih tiču, bez obzira na način financiranja. Na nabavu financijskih usluga povezanih sa prethodno navedenom nabavom istodobno, prije ili nakon ugovora o stjecanju, zakupu ili najmu, bilo u kojem obliku, primjenjuje se Zakon o javnoj nabavi. Nastavno na navedeno, mišljenja smo da je ugovor o zakupu javne garaže izuzet od primjene Zakona o javnoj nabavi.

Člankom 86. Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine 110/07 i 125/08), odluku o odabiru, s preslikom zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda, javni naručitelj obvezan je svakom ponuditelju, bez odgode, dostaviti preporučenom poštom s povratnicom ili na drugi dokaziv način. Nastavno navedenom, mišljenja smo da je naručitelj obvezan dostaviti odluku o odabiru, s preslikom zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda, nositelju zajednice ponuditelja.

Naručitelj može u dokumentaciji za nadmetanje od gospodarskog subjekta tražiti izjavu o mjerama upravljanja zaštitom okoliša i mjerama energetske učinkovitosti koje će gospodarski subjekt primjenjivati prilikom pružanja usluge sukladno članku 52. stavku 6. točki 6. Međutim, ukoliko je naručitelj u dokumentaciji za nadmetanje od gospodarskog subjekta tražio i potvrdu odnosno certifikat o usklađenosti gospodarskog subjekta sa određenim normama upravljanja okoliša, gospodarski subjekt je dužan dostaviti ili traženu potvrdu odnosno certifikat ili istovrijedan dokaz o mjerama upravljanja okolišem. Traženu potvrdu odnosno certifikat ne može zamjeniti izjava u smislu članka 52. stavka 6. točke 6.

Pod istovrijednim dokazom u smislu članka 54. Zakona smatra se dokaz (potvrda ili certifikat) koji dokazuje da određeni gospodarski subjekt ima implementiran sustav upravljanja kvalitetom. Primjerice, naručitelj je u dokumentaciji za nadmetanje tražio da ponuditelj ima implementiran sustav upravljanja kvalitetom prema ISO standardu (9001 ili 14000), ali ponuditelj ima potvrdu ili certifikat koji dokazuje da je on implementirao sustav upravljanja kvalitetom prema nekom drugom standardu, taj dokaz bi se smatrao istovrijednim dokazom u smislu članka 54. Zakona. Sukladno članku 54. stavku 1. Zakona javni naručitelj može zahtijevati da mu gospodarski subjekt dostavi dokaz o pridržavanju određene norme za osiguranje kvalitete, ali mora prihvatiti i istovrijedne dokaze o mjerama za osiguranje kvalitete i u drugom obliku. Izjava gospodarskog subjekta nije istovrijedan dokaz i u drugom obliku u smislu Zakona.

Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi (NN 125/08), 01. siječnja 2009. god. brisana je odredba članka 177. Zakona o javnoj nabavi (NN 110/07) kojom je odredba članka 54. stavka 1. Zakona bila van snage do pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju. Dakle, od 01. siječnja 2009. god. odredba članka 54. stavka 1. Zakona se može primjenjivati. Međutim, potrebno je napomenuti da naručitelj u dokumentaciji za nadmetanje mora odrediti vrijednosni pokazatelj traženog dokaza i dovesti ga u vezu s predmetom nabave. Prilikom provođenja postupka naručitelj je dužan, u odnosu na sve gospodarske subjekte, poštivati načela propisana člankom 6. stavkom 1. Zakona. Naručitelj mora voditi računa da svojim postupanjem ne dovede do neosnovane i nedopuštene diskriminacije ponuditelja. Ukoliko naručitelj zahtjeva ispunjenje određenih uvjeta kako bi ponuda ponuditelja bila prihvatljiva, mora biti vidljiva veza između takvog traženja i predmeta nabave. U suprotnome, radi se o ograničavanju tržišnog nadmetanja i dovođenja ponuditelja u neravnopravan položaj, obzirom da se time onemogućava sudjelovanje u nadmetanju ponuditeljima koji takav uvjet ne zadovoljavaju.

Zakon o komunalnom gospodarstvu propisuje načela, način obavljanja i financiranja komunalnog gospodarstva te ostala pitanja glede svrhovitog obavljanja komunalnih djelatnosti. Komunalne djelatnosti obavljaju se kao javna služba. Člankom 3. navedenog Zakona propisano je 11 komunalnih djelatnosti, i to: 1. opskrba pitkom vodom - poslovi zahvaćanja, pročišćavanja i isporuke vode za piće, 2. odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda - odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, odvodnja atmosferskih voda, te crpljenje, odvoz i zbrinjavanje fekalija iz septičkih, sabirnih i crnih jama, 3. prijevoz putnika u javnom prometu - prijevoz putnika na linijama unutar zona koje utvrđuju jedinice lokalne samouprave, za čija područja se prijevoz odvija, osim prijevoza željeznicom koji se uređuje posebnim propisima, 4. održavanje čistoće - čišćenje javnih površina te skupljanje i odvoz komunalnog otpada na uređena odlagališta utvrđena prema posebnim propisima, 5. odlaganje komunalnog otpada - obrađivanje i trajno odlaganje komunalnog otpada na odlagališta komunalnog otpada te saniranje i zatvaranje odlagališta, na temelju posebnih propisa, 6. održavanje javnih površina - održavanje javnih zelenih površina, pješačkih staza, pješačkih zona, otvorenih odvodnih kanala, trgova, parkova, dječjih igrališta i javnih prometnih površina te dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje, kad se ti dijelovi ne održavaju kao javne ceste prema posebnom zakonu, 7. održavanje nerazvrstanih cesta - održavanje površina koje se koriste za promet po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane ceste u smislu posebnih propisa, te gospodarenje cestovnim zemljištem uz nerazvrstane ceste, 8. tržnice na malo - upravljanje i održavanje prostora i zgrada izgrađenih na zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave u kojima se u skladu sa tržnim redom pružaju usluge obavljanja prometa živežnim namirnicama i drugim proizvodima, 9. Održavanje groblja i krematorija i prijevoz pokojnika - održavanje prostora i zgrada za obavljanje ispraćaja i sahrane pokojnika, te ukop i kremiranje pokojnika te preuzimanje i prijevoz umrle osobe od mjesta smrti do mrtvačnice na groblju ili krematoriju, 10. obavljanje dimnjačarskih poslova - obveza čišćenja i kontrole dimovodnih objekata i uređaja za loženje, 11. javna rasvjeta - upravljanje, održavanje objekata i uređaja javne rasvjete, uključivo podmirivanje troškova električne energije, za rasvjetljavanje javnih površina, javnih cesta koje prolaze kroz naselje i nerazvrstanih cesta. Osim ovih 11 djelatnosti predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može odlukom odrediti djelatnosti od lokalnog značenja koje se pod uvjetima iz članka 1. stavka 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu smatraju komunalnim djelatnostima. U skladu s odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu, komunalne djelatnosti mogu obavljati: 1. trgovačko društvo koje osniva jedinica lokalne samouprave, 2. javna ustanova koju osniva jedinica lokalne samouprave, 3. služba – vlastiti pogon, koju osniva jedinica lokalne samouprave, 4. pravna i fizička osoba na temelju ugovora o koncesiji, i 5. pravna i fizička osoba na temelju ugovora o povjeravanju komunalnih poslova. Kada, na temelju Zakona o komunalnom gospodarstvu, JLS povjeri ugovorom o povjeravanju komunalnih poslova ili dodijeli ugovorom o koncesiji obavljanje komunalnih djelatnosti odnosno za tu potrebu osnuje trgovačko društvo ili javnu ustanovu, tada je pravna ili fizička osoba koja je stekla pravo obavljanja komunalne djelatnosti obvezna osigurati:  trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti,  održavanje komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti,  obavljanje komunalnih djelatnosti na načelima održivog razvoja,  javnost rada. Trgovačko društvo koje osniva JLS za obavljanje komunalne djelatnosti u pravilu je obveznik primjene Zakona o javnoj nabavi s obzirom da komunalne djelatnosti za koje je osnovano, to trgovačko društvo obavlja kao javnu službu, a JLS imenuje nadzorni odbor trgovačkog društva čime su ispunjeni uvjeti iz članka 3. stavka 1. točke 3. Zakona o javnoj nabavi da pravna osoba bude obveznik primjene Zakona kao javni naručitelj. S obzirom na navedeno, takva trgovačka društva obvezna su za nabavu robe, radova ili usluga primjenjivati Zakon o javnoj nabavi. Postupak koji prethodi sklapanju ugovora o povjeravanju komunalnih djelatnosti ili dodjeli koncesije provodi se sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu. Pisani ugovor o povjeravanju određene komunalne djelatnosti ili ugovor o koncesiji sklapa se sa najboljim ponuditeljem nakon provedenog prikupljanja ponuda ili javnog natječaja prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu i to nije predmet Zakona o javnoj nabavi. Sklapanjem ugovora između JLS i najboljeg ponuditelja nakon provedenog postupka, a sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu, općina povjerava ili dodjeljuje pravnoj ili fizičkoj osobi obavljanje određene komunalne djelatnosti. U tom trenutku pravna ili fizička osoba postaje odgovorna za obavljanje komunalnih djelatnosti te ih obavlja kao javnu službu, međutim tom činjenicom pravna osoba ne postaje obveznik primjene Zakona o javnoj nabavi. Ti ugovori, između ostalog obvezno sadrže povjerene ili dodijeljene komunalne djelatnosti, vrstu i opseg poslova, vrijeme na koje sklapa ugovor ili dodjeljuje koncesija, način određivanja cijene za obavljanje poslova ili cijenu i način naplate za pruženu uslugu, način i rok plaćanja ili visinu i način plaćanja naknade za koncesiju, jamstva itd. Ukoliko, je pravna osoba kojoj je povjereno ili dodijeljeno pravo obavljanja komunalne djelatnosti, ujedno i obveznik primjene Zakona o javnoj nabavi, tada je obvezna za nabavu robe, radova ili usluga, primjenjivati Zakon o javnoj nabavi. Ukoliko JLS i pored sklopljenog ugovora s pravnom ili fizičkom osobom koji mora sadržavati gore navedene podatke, mora nabavljati robu, radove i usluge za obavljanje dodijeljenih ili povjerenih komunalnih djelatnosti, mišljenja smo da se u tom slučaju radi o nabavi u smislu Zakona o javnoj nabavi za koju je JLS dužna provesti jedan od postupaka javne nabave.

Dokumentacija za nadmetanje se izrađuje na hrvatskom jeziku. Kada je to potrebno, zbog predmeta nabave, naručitelj može dokumentaciju za nadmetanje ili njen dio (tehničke specifikacije) izraditi i na stranom jeziku ili jezicima. U slučaju spora mjerodavna je dokumentacija za nadmetanje izrađena na hrvatskom jeziku (članak 55. stavak 9. i 10. Zakona).

Ako je sposobnost iz članka 49. stavka 1. točke 2. Zakona potrebna samo za izvršenje dijela predmeta nabave, tada tu sposobnost dokazuje onaj član zajednice ponuditelja koji će izvršavati taj dio predmeta nabave (članak 49. stavak 3. Zakona).

Članovi zajednice ponuditelja se međusobno dogovaraju tko će biti nositelj ponude i neovisno o uređenju njihovih međusobnih odnosa to mora biti naznačeno u ponudi bez obzira na činjenicu koji od njih će dostaviti koji dokaz pravne i poslovne sposobnosti iz članka 49. stavka 1. točke 2. Zakona.

Ponuditelj može sukladno posebnim propisima dio svoje ponude označiti tajnim te u tom slučaju, a sukladno članku 8. Zakona, naručitelj takav dio ponude mora čuvati i ne smije ga dati na uvid i prosljeđivati drugima. Ukoliko ponuditelj nije, prije predaje ponude, dio iste označio tajnim ne može to učiniti naknadno. Važeći propisi Republike Hrvatske za navedeno područje su Zakon o tajnosti podataka (Narodne novine broj: 79/07 ) te Glava 8. i 9. Zakona o zaštiti tajnosti podataka ( Narodne novine broj: 108/96). Međutim, bitno je napomenuti da se tajnim mogu proglasiti samo oni djelovi ponude koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Ne može se odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe. Sukladno članku 86. stavku 3. Zakona o javnoj nabavi naručitelj je obvezan nakon dostave odluke o odabiru ili odluke o poništenju do isteka roka za izjavljivanje žalbe, ponuditelju na njegov zahtjev omogućiti uvid u bilo koju ponudu osim u one podatke koji su označeni tajnima sukladno odredbi članka 8. Zakona. Naručitelj nije obvezan tražiti suglasnost ponuditelja u čije ponude se uvid traži.

Nabava navedenih usluga nije izuzeće od primjene Zakona u smislu članka 5. stavka 1., točke 10. jer se ne radi o uslugama istraživanja i razvoja. Prema članku 2. Pravilnika o izdavanju dozvole ili suglasnosti za obavljanje djelatnosti praćenja kakvoće zraka i praćenja emisija u zrak iz stacionarnih izvora (NN 178/04), Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, poslovi praćenja kakvoće zraka obuhvaćaju mjerenje i procjenjivanje razine onečišćenosti zraka prema prostornom i vremenskom rasporedu i samo su jedna od usluga koje obavlja Zavod. Usluge mjerenja kakvoće zraka mogu se nabaviti provođenjem otvorenog postupka javne nabave. Ako ugovor iz tehničkih razloga može izvršiti samo određeni gospodarski subjekt (Zavod) može se provesti pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave sukladno članku 16., stavku 2., točki 2. Zakona.

Sukladno odredbi članka 5. c Zakona o javnoj nabavi (NN br. 110/07 i br. 125/08) naručitelj ne smije sklapati ugovore o javnoj nabavi s gospodarskim subjektom, ako čelnik tijela ili član upravnog ili nadzornog tijela tog naručitelja istovremeno obavlja upravljačke poslove u tom gospodarskom subjektu ili je vlasnik poslovnog udjela, dionica odnosno drugih prava na temelju kojih sudjeluje u upravljanju odnosno u kapitalu tog gospodarskog subjekta s više od 20%. Dakle, sukladno ovoj odredbi, komunalno društvo koje je registrirano i osposobljeno za obavljanje navedenih radova ili usluga, može sudjelovati u postupku javne nabave koju provodi Grad – osnivač komunalnog društva kao ponuditelj ravnopravno s ostalim ponuditeljima, pod uvjetom da čelnik naručitelja (Grada) nije član uprave tog komunalnog društva.

U otvorenom i ograničenom postupku javne nabave kada se obavlja javno otvaranje ponuda, osim ovlaštenih predstavnika naručitelja, otvaranju ponuda smiju prisustvovati ovlašteni predstavnici ponuditelja i osobe sa statusom ili bez statusa zainteresirane osobe, dok u ostalim postupcima javne nabave (pregovarački postupak i natjecateljski dijalog) sukladno članku 79., stavku 2. Zakona smiju prisustvovati ovlašteni predstavnici ponuditelja koji su predali konačne ponude. Dakle, naručitelj je dužan omogućiti prisustvo na otvaranju ponuda ovlaštenim predstavnicima ponuditelja koji su predali konačne ponude.

Kada naručitelj zahtijeva dokaz o uredno ispunjenim ugovorima on želi utvrditi je li ponuditelj sposoban izvršiti ono što je predmet nabave. Stoga je ponuditelj u ovom slučaju obvezan dokazati da je u nekom prethodnom razdoblju uredno izvršavao ugovorne obveze sličnog tipa. U tu svrhu ponuditelj (novonastalo društvo) koje nastavlja s djelatnošću koju je obavljalo, a ujedno je osim dijela imovine preuzelo razmjerni dio prava i obveza, nasljeđuje i dokaze o uredno ispunjenim ugovorima za poslove koje je obavljalo u društvu iz kojeg se odvojilo, a koje će nastaviti obavljati samostalno. Prilikom podnošenja ponude za koju su potrebni i navedeni dokazi, u dokumentaciji za nadmetanje pilaže se i pisano pojašnjenje o pravnom sljedništvu, odnosno ugovor o odvajanju kojim se dokazuje pravno sljedništvo i iz kojih su vidljive djelatnosti prije i nakon odvajanja.

Odredbom članka 4. točke 27. Uredbe o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama (NN 13/07, 04/09) propisano je da dokumentacija za nadmetanje sadrži bitne uvjete ugovora ili prijedloga ugovora, ako je primjereno. Člankom 73. točkom 6. Zakona o javnoj nabavi (NN 110/07, 125/08) propisano je da ponuda mora sadržavati potpisan prijedlog ugovora ili okvirnog sporazuma, ukoliko je sastavni dio dokumentacije za nadmetanje. Iz navedenih odredbi je razvidno da naručitelj, ako ocijeni primjerenim (potrebnim), priprema prijedlog ugovora koji je sastavni dio dokumentacije za nadmetanje, a tada su ponuditelji obvezni u privitku svoje ponude dostaviti potpisani prijedlog ugovora. Slijedom rečenog mišljenja smo da naručitelj ne može u dokumentaciji zahtijevati da ponuditelji pripremaju prijedlog ugovora te ga potpisanog dostave uz ponudu već je to prema citiranim odredbama Uredbe i Zakona obveza naručitelja.

Sukladno članku 13. stavku 2. Zakona, javni naručitelj smije započeti postupak javne nabave onda kada su planirana sredstva za nabavu, a postupak javne nabave započinje donošenjem odluke o početku postupka javne nabave, s time da stavak 5. alineja 4. istoga članka propisuje da odluka o početku postupka mora sadržavati podatak o izvoru planiranih sredstava. Pored toga, u članku 13., stavak 1., alinejama 3. i 4. propisano je da plan nabave minimalno mora sadržavati podatke o planiranim sredstvima i oznaci pozicije financijskog plana odnosno proračuna na kojoj su ta sredstva planirana. Također je u članku 67. Zakona propisano da predmet nabave određuje javni naručitelj u planu nabave, a predmet nabave obuhvaća robu, usluge i radove koji su određeni po svojoj vrsti, svojstvima ili namjeni ili se određuje na način da predstavlja tehničku, tehnološku, gospodarsku, oblikovnu i/ili drugu cjelinu. Iz svega navedenoga razvidno je da prije početka postupka javne nabave Grad mora imati donesen plan nabave.

Odredbom članka 4. točkom 31. Uredbe o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama (Narodne novine broj 13/08, 04/09) propisano da dokumentacija za nadmetanje sadrži ostale bitne uvjete sukladno stručnim pravilima ili propisane drugim propisima. U navedenom primjeru dokaz o upisu pojedinog proizvoda u očevidnik medicinskih proizvoda nije dokaz u vezi sa sposobnosti ponuditelja, ali je dokaz propisan drugim propisom u vezi s predmetnim medicinskim proizvodima. Dakle, to je bitan dokaz vezan za predmet nabave odnosno medicinski proizvod sukladno Pravilniku o razvrstavanju, izdavanju, zahtjevima, ocjeni, sukladnosti i očevidniku medicinskih proizvoda (Narodne novine 54/05) i Zakonu o medicinskim proizvodima (Narodne novine 67/08).