Kako se tumači pojam „izjava pod prisegom“ u kontekstu članka 265. stavka 2. ZJN 2016?

S obzirom na to da pojam „izjava pod prisegom“ nije definiran u temeljnim odredbama ZJN 2016, njegovo značenje treba tražiti u posebnom propisu, odnosno u Zakonu o javnom bilježništvu (NN br. 78/93; 29/04; 162/98; 16/07; 75/09; 120/16). Navedeni Zakon u članku 84., propisuje da je javni bilježnik ovlašten koga zaprisegnuti ili primiti izjavu pod prisegom samo ako je to prema pravu neke strane zemlje ili prema odluci stranog tijela ili inače, radi ostvarivanja prava u inozemstvu potrebno.
Iz navedenog proizlazi da takva izjava pod prisegom nije dokument kojim bi gospodarski subjekti sa poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj i osobe iz članka 251. stavka 1. ZJN 2016 („član upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili ima ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora toga gospodarskog subjekta“) koje su državljani Republike Hrvatske mogli dokazivati nekažnjavanost u postupcima javne nabave u Republici Hrvatskoj.
Međutim, ako je po propisima države poslovnog nastana nekog gospodarskog subjekta ili države čiji je neka od osoba iz članka 251. stavka 1. točke 2. državljanin, rečena izjava pod prisegom propisana kao dokument kojim se dokazuje postojanje ili nepostojanje okolnosti iz članaka 251. stavka 1., 252. stavka 1. i 254. stavka 1. točke 2. ZJN 2016, onda su naručitelji koji provode postupke javne nabave u Republici Hrvatskoj obvezni prihvatiti takvu izjavu.